Dijalogom do Bolje BiH u Kopči: Nije problem nacije, problem je nacionalizma!

“U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodno-oslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.”

Deklaracija o pravima građana u BiH koja je donesena na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1944. godine se iz današnje perspektive doima kao mit, bajka neutemeljena u stvarnosti. Medijskim prostorom vladaju crna hronika i otvorena mržnja, a generacije koje nisu doživjele Jugoslaviju uopće ne mogu spoznati šta je zapravo država i kakva sva prava država mora garantovati svakom njenom građaninu.

Bošnjaci, Srbi i Hrvati danas se gledaju preko propagandnih nišana, Ostali su bačeni u zapećak, društveno i politički nebitan faktor, no… je li to zaista tako? Da li među narodima i narodnostima Bosne i Hercegovine možda postoji otklon od crnila koje nude mediji u pokušajima dostizanja određenog nivoa gledanosti i prodaje?

Hoće li današnje generacije stanovništva Bosne i Hercegovine doživjeti Bolju BiH?

Ovo su neka od pitanja postavljenih u večerašnjem izdanju Kopče sa Nikolinom Veljović. Nikolina je u studiju ugostila nekadašnjeg poslanika u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, Slobodana Popovića, režisera Dinu Mustafića i fra Mirka Majdandžića.

“Bosna i Hercegovina danas najmanje pripada onima kojima bi po prirodi stvari trebala pripadati, to su njeni građani”, rekao je Popović, izrazivši nezadovoljstvo činjenicom da zemlja ne pripada građanima kako je garantovano deklaracijom ZAVNOBiH-a i da je ‘vode najgori uzorci’.

Popović je naglasio da je stravična razlika između onoga što je zapisano u deklaracijama drugog i trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a i onoga što žive građani Bosne i Hercegovine danas.

“Imamo mi neke norme, ali društvo nema instrumenata kako da te norme sprovede u život”, istaknuo je Popović.

Mustafić smatra da ideje iznešene na zasjedanjima ZAVNOBiH-a trebaju biti njegovane, prvenstveno kroz kulturu sjećanja, no naglašava da živimo u periodu besramne revizije historije.

“Živimo u vremenu jednog strašnog ideološkog redukcionizma, jednog dominantnog narativa skoro tri decenije koji je etnonacionalan. (…) Živimo u vremenu u kojem su antifašističke vrijednosti dovedene u pitanje, koje su relativizirane. Živimo u vremenu u kojem su napisane desetine novih historijskih udžbenika”, naglašava Mustafić.

Mustafić smatra da je Bosna i Hercegovina danas više od države – Bosna i Hercegovina je ideja.

“Ona [ideja] i dalje živi, bez obzira na strašna razaranja, na sukobe, na ono što se dogodilo u Bosni i Hercegovini devedesetih godina, ja nekako imam utisak radeći, živeći, hodajući po Bosni i Hercegovini da supstanca bosanskohercegovačkog suživota jako pripada onome što se zove bosanskohercegovačka kultura. Bosna i Hercegovina je zemlja koja je dijete kulture, a tu mislim na instituciju susjedstva, komšiluka, dobrosusjedskih odnosa, osjećaja solidarnosti”, kaže Mustafić.

Fra Mirko Majdandžić ne vidi problem u razlikama, već u nedosljednostima onoga što se radi i što se propovijeda.

“Nije problem nacije, barem ja tako mislim. Ako ja kao Hrvat unesem u Bosnu i Hercegovinu ono najbolje što ja znam kao Hrvat i što imam kao Hrvat, onda to mora biti pozitivno. Nije problem nacije, problem je nacionalizma. Nije problem vjere, problem je kvazi vjere. Ne može se dogoditi da jedan čovjek, musliman, koji posti u osmom mjesecu dvadeset sati, da on to sve izdrži, i da on bude remetilački faktor u Bosni i Hercegovini. Nema šanse “, tvrdi Majdandžić.

Mustafić je svjestan da politički elitama zemlje nije stalo da povedu dijalog i demantuje Popovića koji tvrdi da ‘nije svako Dino Mustafić’ – po Mustafiću, Dina Mustafića ima mnogo i borba se nastavlja.

“Meni je stalo. Zato ću ih kritikovati, staviti pod lupu svog javnog mišljenja, sve ću činiti preko svojih predstava, preko svojih filmova, preko svojih nastupa, da budem subverzivan po ovaj sistem koji nam ne donosi dobro”, tim riječima Dino Mustafić je zaključio ovosedmično izdanje Kopče.