NATO odobrio aktivaciju MAP-a za BiH

Foto: ilustracija

Ministri vanjskih poslova zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza na današnjem sastanku u Bruxellesu donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri da podnese prvi Godišnji nacionalni program (ANP) iz Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP).

Ovom odlukom NATO je odobrio aktivaciju MAP-a za našu zemlju. Sada su na potezu vlasti u Bosni i Hercegovini, koje trebaju odgovoriti na ponudu NATO-a. Početak primjene MAP-a za Bosnu i Hercegovinu predstavlja ulazak u završnu fazu pristupanja Alijansi. MAP se provodi kroz više godišnjih ciklusa koji se realizuju provedbom Godišnjeg nacionalnog programa. Riječ je o listi aktivnosti koje moraju biti usaglašene između BiH i NATO-a.

Akcioni plan za članstvo predstavlja program pomoći, praktične podrške i konsultacija, namijenjen pripremama zemalja za članstvo u NATO-u. Akcioni plan prilagođava se potrebama dotične zemlje, ali učešće u njemu ne garantira zemlji da će na kraju i dobiti zeleno svjetlo za članstvo. Prema Akcionom planu za članstvo, zemlja koja želi postati članica priprema svoj Godišnji nacionalni program (ANP) koji predstavlja NATO-u. Na kraju godišnjeg ciklusa ministri vanjskih poslova i odbrane prezentiraju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim vijećem NATO-a, koje zatim procjenjuje pojedinačni napredak u pripremama za članstvo. Pripreme i reforme uključuju pet oblasti: političku i ekonomsku, odbrambenu i vojnu, finansijsku, sigurnosnu i pravna pitanja.

Bosna i Hercegovina je još 2010. na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a dobila MAP, a početak njegove primjene bio je uslovljen knjiženjem u to vrijeme 69 perspektivnih vojnih lokacija na državu BiH sa pravom korištenja Ministarstva odbrane BiH. U međuvremenu je broj takvih lokacija smanjen na 57, a uknjižene su 33 i to sve u Federaciji BiH, dok je Okružni sud u Istočnom Sarajevu odlučio da Uprava za geodetske poslove i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske mora uknjižiti lokaciju Veliki Žep kod Han-Pijeska u vlasništvo države, odnosno Ministarstva odbrane BiH. Prethodno je u ovom slučaju Ministarstvo odbrane BiH vodilo spor pred Sudom BiH, a Ustavni sud BiH je naložio provođenje sudske odluke o knjiženju imovine, čime je ovaj proces počeo u RS-u, piše Daniel Omeragić iz Oslobođenja.