Socijalnoj osjetljivosti nema mjesta u državnom Parlamentu. Državni parlamentarci iz RS-a odbili su prijedlog zastupnika Damira Arnauta o ograničavanju visokih otpremnina. Kažu, to je populizam. Arnaut odgovara – sve su to samo izgovori.

Državni parlamentarci nisu spremni za smanjivanje otpremnina. Prema podacima Parlamenta BiH, trinaest je poslanika u proteklih šest godina uzelo otpremninu, za što im je isplaćeno ukupno 383.131 KM. Apsurdan je primjer Dušanke Majkić, koja je uzela otpremninu, a zatim se vratila u stalni radni odnos u Parlamentu. Samo je Mirsad Mešić iskoristio otpremninu kako bi stipendirao studente.

“Maksimalna otpremnina za odlazak u penziju koja sada može iznositi preko 30.000 KM i u većini slučajeva kada su izabrani i imenovani zvaničnici u pitanju iznosi preko 30 hiljada KM, maksimalna bi bila 9.960”, naglasio je zastupnik SBB BiH u Parlamentu BiH Damir Arnaut.

Protiv su glasali zastupnici iz RS-a u Parlamentu BiH. Kažu, žele da Vijeće ministara donese zakon, jer sve što pojedinačno rade zastupnici je ubiranje političkih poena.

“Stav SNSD-a je bio u tom smislu da Savjet ministara treba da uradi sveobuhvatan zakon, nije sporno da su otpremnine velike, i kad je u pitanju naš stav, dakle, niko narednih pet godina ne ide, ne stiče uslove za penziju, tako da tu nema nikakvih razloga da bismo to podržali da bi neko dobio veću otpremninu, one su jako visoke”, naglasio je zastupnik SNSD-a Lazar Prodanović.

Arnaut je već ranije poručio kako će svi koji glasaju protiv za nekoliko godina uzeti ove otpremnine, ističući da su neki to pravo već iskoristili. To je suština, sve ostalo su izgovori, smatra Arnaut i dodaje kako bi ovaj prijedlog rezultirao velikim uštedama.

“Kad su izabrani i imenovani zvaničnici u pitanju, samo oko pola miliona KM svakih nekoliko godina, a kada u to uračunate i rukovodeće državne službenike, zaista i nekoliko miliona”, kaže Arnaut.

SNSD će, kaže Prodanović, pristati i na ukidanje ovog prava, ako Vijeće ministara to predloži. Ključ je, kažu, da zakon bude sveobuhvatan.

“To znači da se jasno kaže da se otpremnine u visini od šest prosječnih plata izuzimaju i izabranim i imenovanim zvaničnicima u institucijama BiH, ili da kaže da ta otpremnina nije u visini šest nego tri prosječne plate”, poručio je Prodanović.

Arnautov prijedlog ograničava najvišu moguću otpremninu na 9.960 KM i najmanju garantovanu od 4.980 KM. Činjenica je da bi i ovaj, kako ga nazivaju neki parlamentarci, populistički potez, ipak donio značajne uštede. Zastupnici, osim otpremnina, godinama su uživali i pravo na takozvani bijeli hljeb, odnosno naknadu koju su primali i nakon isteka mandata. A ukidanje bijelog hljeba jedan je od primjera vještog poigravanja sa procedurama u Parlamentu BiH.

U tome prednjači Momčilo Novaković, poslanik NDP-a, koji je Arnauta optužio da zloupotrebljava položaj jer je tražio preciznu informaciju o ukidanju ove privilegije. Novaković je tvrdio da Arnaut traži brisanje zakonske odredbe koja ne postoji, a kada su ga predstavnici nadležne službe demantirali, Novaković je morao prihvatiti da poslanici neće imati pravo na ovu privilegiju.

Zastupnici koji su uzeli otpremninu:

Mirjana Malić 30.483 KM (oktobar 2010.)

Beriz Belkić 31.200 KM (decembar 2010.)

Mehmed Suljkanović 30.125 KM (maj 2011.)

Adem Ibrahimpašić 30.125 KM (juni 2011.)

Petar Kunić 30.169 KM (juli 2011.)

Boško Tomić 28.769 KM (novembar 2012.)

Krstan Simić 28.869 KM (mart 2013.)

Hasan Bećirović 29.112 KM (august 2014.)

Božo Ljubić 29.610 KM (decembar 2014.)

Dušanka Majkić 28.641 KM (maj 2015.)

Ismeta Dervoz 28.769 KM (juli 2015.)

Mirsad Mešić 29.112 KM (decembar 2015.)

Niko Lozančić 28.141 KM (maj 2016.)

SHARE