(VIDEO) Kukić žestoko kritikovao Čovića i ‘amnestiju protjerivanja 150000 Hrvata’

Još jedna burna sedmica na političkoj sceni Bosne i Hercegovine bliži se kraju. Iza nas je 9. januar, datum kada se u jednom dijelu Bosne i Hercegovine obilježava Dan Republike Srpske. Za jedne ponos, za druge bolno podsjećanje i vrijeđanje, ovaj deveti januar ostat će upamćen i po prisustvu bivšeg člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Dragana Čovića, te ambasadora Republike Hrvatske, Ivana Del Vechia.

O ovom gorućem pitanju, ali i drugim aspektima trenutne bh. političke situacije, u sinoćnjoj Kopči sa Nikolinom Veljović govorili su profesor Slavo Kukić i predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić.

Kukić u proslavi Dana RS-a vidi nastavak specifične politike koja se vodi u tom entitetu.

Pogledajte cijelu snimku emisije Kopča:

“To je dio politike koja personificira vodeću političku klasu u Republici Srpskoj zadnjih desetak godina. Iz godine u godinu se ta politička praksa sve više radikalizira. Na tom fonu je i jučerašnje obilježavanje. Ono što je u čitavoj toj priči novina, ali samo na prvi mah, vezano je za činjenicu da je jučerašnjem obilježavanju prisustvovala HDZ-ova delegacija na čelu sa predsjednikom HDZ-a koja je tamo predstavljena kao delegacija hrvatskog naroda (…) Vrlo je važno raščistiti činjenicu da se tamo našao Dragan Čović na obilježavanju tog datuma, kao simbola, jer je pod tim simbolom s tog prostora BiH protjerano 150000 Hrvata, i to što je jučer učinio Čović zapravo je amnestija činova učinjenih prije 25 godina. Na simboličkoj razini, iz pozicije interesa naroda, to je gore od onoga što je tom istom narodu u prvoj polovici četrdesetih radio Ante Pavelić”, rekao je Kukić.

Čovićev dolazak, po Kukićevom mišljenju, nije nikakvo iznenađenje.

“Kada je u pitanju Dragan Čović, mene to nije iznenadilo, dakako. Danas sam pročitao jednu izjavu njemačke europarlamentarke kako ju je sramota za ono što je učinio Dragan Čović. Mene nije sramota, ja petnaest godina upozoravam na to šta on čini, ali bi trebalo biti sramota sve one koji ga podržavaju”, kaže Kukić.

Ivan Del Vechio je, smatra Kukić, Banjaluku posjetio samoinicijativno.

“Očito je to on [Del Vechio] uradio na svoju ruku, a ne Hrvatske i resornog ministarstva, ako je suditi po ovom današnjem pozivu  gospodina Plenkovića da dođe u Zagreb na razgovor. Da nije tako, onda bi se doista morala postaviti još masa drugih pitanja o politici Hrvatske prema Bosni i Hercegovini”, izjavio je Kukić.

Vehid Šehić smatra da se datumi u BiH zloupotrebljavaju i koriste kao instrumentarij potpirivanja sukoba, te da obilježavanje datuma bez odavanja pijeteta svim žrtvama vodi u dalje nesuglasice.

“Problem Bosne i Hercegovine su uvijek datumi. I mi ćemo uvijek oko datuma imati različite poglede iz jednog prostog razloga: unutar bosankohercegovačkog društva, ako ono i postoji, jer je podijeljeno na tri etnička društva, nema istinske želje i volje da se istinski suočimo na osnovu činjenica sa posljedicama i svime onim što se dešavalo u ratu od 1992. do 1995. godine”, kazao je Šehić.

U drugom dijelu emisije bilo je govora i o trenutnoj (ne)mogućnosti izabranih predstavnika građana da formiraju vlast. I Šehić i Kukić izrazili su određena neslaganja sa politikom stranaka okupljenih oko građanske ideje, odnosno BH bloka. Šehiću smeta jednoobrazno formiranje vlasti u Kantonu Sarajevo, te naglašava da su trenutne koalicije, ma koliko se predstavljale drugačije, i dalje mješavine koje uključuju nacionalne stranke  koje ne moraju u svom predznaku imati odrednicu nacionalnog, ali proističu iz takvog političkog miljea. Kao primjer navodi, po vlastiom mišljenju, neprihvatljiv način formiranja Vlade KS,

“Kod konstituisanja vlade KS, od dvanaest ministara, koliko sam ja mogao vidjeti, dva ne pripadaju Bošnjacima”, kaže Šehić.

Kukić strankama i pojedincima zamjera nejedinstvo u zajedničkoj ideji, davanje prednosti parcijalnim interesima pojedinaca i stranaka, te generalnu sporost u odnosu na djelovanje uhodane etnonacionalističke mašine.

“Svako otezanje ide na ruku ovima. Oni su naprosto taj posao izvještili u posljednjih trideset godina. Oni raspolažu lovom. Čuo sam priču ovakvu: lider HDZ-a traži od lidera Devedesetke [HDZ 1990] da u Livnu njihovi zastupnici u kantonalnoj skupštini glasuju za Dom naroda za njegove kandidate. Kad mu je ovaj rekao “Šta mi dobijamo?”, ovaj kaže: “Evo sad ću ti reći – imaš li 500000 maraka da daš tom svom zastupniku?”

Kad je ovaj rekao “Odakle mi?” [odgovor je bio] “E vidiš, ja imam za svakog tvog 500000 maraka.”. (…) Što se više oteže, etnonacionalisti dobijaju više na šansi”, izravan je Kukić.