Predstavljena je analiza poticaja za privredu dodijeljenih u 2015. godini koju je sačinio Institut za razvoj mladih Kult. Prema toj analizi, najviše je izdvojeno za poljoprivredu, a najmanje za turizam. Uz analizu je pripremljen i prijedlog mjera za unapređenje procesa dodjele poticaja privredi.

Prema analizi udruženja Kult, u 2015. za privredu je izdvojeno ukupno 211 miliona maraka. U odnosu na 2014. godinu, ta izdvajanja umanjena su za oko 50 miliona maraka, a u odnosu na 2013. godinu za oko 100 miliona. Izdvaja se oko tri posto budžeta, što nije dovoljno s obzirom da naša privreda nije dovoljno konkurentna.

“Imamo nažalost negativan trend kada je riječ o poticajnim sredstvima za privredu. Ona su zaista potrebna. Mi smo upitali bh. privrednike da li su im potrebna. Sto posto naših privrednika rekli su potrebni su nam da bismo modernizirali privredu, unaprijedili standarde poslovanja i što je važno povećali konkurentnost prilikom izvoza”, ističe Nejra Neimarlija Roić, ekonomistica Instituta za razvoj mladih KULT.

Analiza je bazirana na odgovorima iz 83 institucije u BiH. Najzastupljenija grana privrede u budžetskim poticajima u 2015. je poljoprivreda, dok je najmanje izdvajanja bilo za turizam. Poticaji stižu sa svih nivoa, pa i općina, čije su mogućnosti, doduše, skromne.

“Ta sredstva nikad ne prelaze 20 hiljada KM i moram da kažem da se kroz njih svake godine uspije naći prostor za neka dva do tri preduzetnika koji pokreću svoju djelatnost na području općine Istočna Ilidža”, kaže Marinko Božović, načelnik Općine Istočna Ilidža.

Ukazano je i na potrebu unapređenja procedura dodjele sredstava kako bi se izbjegle zloupotrebe, koje, navode, postoje na obje strane, ali i utvrdilo u kom pravcu treba usmjeriti poticaje.

“Upravo je ovo jedna i od preporuka proisteklih kroz ovu analizu, tako da se poboljša sistem odgovornosti kroz različite zakone na različitim nivoima ali također da se poveća i sankcioniranje pojedinaca i institucija, ali i pojedinaca korisnika sredstava”, dodaje Neimarlija Roić.

I učinci poticaja često su nepoznanica, jer mnoge institucije ne vrše evaluacije projekata i programa. Uz to, insistira se na većoj transparentnosti kako bi se poticaji na kraju vratili kroz poreze, odnosno građanima kroz bolji kvalitet i nižu cijenu usluge, a ne završili u privatnim džepovima.

SHARE