Izmjene Zakona o pomilovanju, koje je predložio ministar pravde BiH Josip Grubeša, a kojim se mogu pomilovati osuđeni za krivična djela genocid i ratne zločine, izazvalo je oštre reakcije Udruženja žrtava. Stavovi parlamentarnih stranaka variraju. Jedni ih smatraju kontroverznim. Drugi nisu tako kategorični.

Sve parlamentarne stranke bi se trebale odmah odrediti prema ovom prijedlogu, poručuju iz SDP-a, jer bi to poslalo jasnu poruku zločincima da se zločini ne isplate. Ako se  izmjene nađu pred parlamentarcima ova stranka ih neće prihvatiti.

“Sam po sebi je vrlo kontroverzan, posebno kada govorimo iz ugla građana BiH, od kojih su mnogi bili žrtve ratnih zločinaca”, kaže Saša Magazinović, zastupnik SDP BiH u Parlamentu BiH.

“Ovdje treba razumno pristupiti tim pitanjima i riješiti to kako moderno evropsko zakonodavstvo radi. Mislim da u tom smislu treba posmatrati taj problem, a ne da je predložena izmjena zakona od strane nekoga da bi se neko oslobodio za najteže vrste zločina”, smatra Lazar Prodanović, zastupnik SNSD u Parlamentu BiH.

Ipak, svjestan je Prodanović da u Evropi nije bilo mnogo ratova, tako da je ovo pitanje u našoj zemlji svakako osjetljivije. Magazinović je podsjetio je da SDP ima jasan stav po ovom i sličnim pitanjima, jer je ova stranka nedavno u Federalnom parlamentu uputila amandmane kojima se zabranjuje pomilovanje silovatelja, narko dilera  i terorista.

“Nije nepoznato da i Haški tribunal primjenjuje slično pravilo nakon 2/3 izdržane kazne za privremeni otpust. Ali treba se razgovarati, ako bude dobilo odgovarajuću podršku zna se kakva je procedura i na koji način je moguće doći do ovog rješenja”, poručio je Prodanović.

Izmjene ministra Grubeše predviđaju da se pomilovanje može dati nakon izdržane tri petine kazne.

“Također je nejasno po kojoj je osnovi to u zakonu predviđeno pomilovanje sa kraćim rokom odsluženja kazne nego što je to u Haškom tribunalu”, naglašava Magazinović.

Udruženja žrtava optužila su ministra da, otkako je na čelu Ministarstva pravde, nije pokreno niti jedan zakon kojim bi  zaštitio interes žrtava. Traže od Vijeća ministara i državnog Parlamenta da u najavljenim izmjenama Izbornog zakona onemoguće osuđenim ratnim zločincima kandidovanje za bilo koju funkciju, ali i da se zakonom predvidi kažnjavanje svih koji negiraju genocid, holokaust i druge zločine.

SHARE