Zabrana pušenja na javnim mjestima uticala je pozitivno na ekonomiju svake države koja je primijenila ovu mjeru, poručeno je nakon javne rasprave predstavnika međunarodne zajednice i međunarodnih organizacija sa federalnim parlamentarcima. Pušenje BiH košta preko 500 miliona maraka godišnje, procjene su Svjetske banke.

Osamdeset posto građana BiH izloženi su duhanskom dimu. Sve države članice EU prošle su ovaj put i u svakoj državi statistika je pokazala manji broj oboljelih od respiratornih i srčanih bolesti.

“Ono što možemo reći jeste da je pušenje glavni uzrok respiratornih bolesti i na kraju raka”, istakao je Victor Olsawsky, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

Švicarska je ovaj zakon usvojila prije deset godina. Ambasadorica Švicarske, kaže, nije bilo lako, ali su građani tokom godina, uvidjeli pozitivne promjene.

“Mi smo zaštitili naše trudnice i našu djecu od duhanskog dima”, kaže ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer.

Osim zdravstvenih posljedica, tu su i štetne ekonomske posljedice. Kažu, neopravdan je strah vlasnika ugostiteljskih objekata da će zabrana pušenja smanjiti obim njihovog poslovanja.

“Nema dokaza koji potkrepljuju strah vlasnika restorana i barova da će imati manji obim posla i manje posjetilaca. Suprotno je. Svi dokazi upućuju na to da se broj posjetilaca povećava. Pušači se prilagode novim pravilima, a i takvo okruženje privlači nepušače koji nisu ranije dolazili jer im je smetao dim”, naglasio je Khaldoun Sinno, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH.

Jako je bitno promovisati zdraviji način života, kako bi svi građani uvidjeli pozitivne efekte uvođenja ovog zakona, kažu iz Svjetske banke.

“Pušenje Bosnu i Hercegovinu košta 510 miliona maraka godišnje, u smislu troškova liječenja, smanjene produktivnosti i izgubljenih radnih dana. Ali, ako djelujemo sada u smislu kontrole pušenja, u narednih 40 godina spasilo bi se 240 hiljada života”, pojasnio je Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke u BiH.

“I da se svi uključe u jedan proces promoviranja ovog zakona, na način da iznesemo argumente kao što su nas sada uvjeravali iz Svjetske banke da neće imati ekonomskih posljedica po ugostitelje iako smo svi mi parlamentarci istakli specifičnosti bh. društva i našeg mentaliteta”, dodaje predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara.

Javna rasprava vezana za ovaj zakon je pri kraju. Proceduralno, Nacrt zakona onda ide na Vladu, koja će usaglasiti finalnu verziju. Predstavnici EU kažu da je ovaj nacrt u skladu sa evropskim standardima.

SHARE