Statistički podaci Hrvatske i naše zemlje o međusobnoj robnoj razmjeni bitno se razlikuju.
Hrvati tvrde da su u BiH izvezli robe i usluge u vrijednosti koja je po našoj evidenciji mnogo manja. Takva situacija je i sa Srbijom. Istražili smo je li sporna metodologija ili se ipak radi o sivoj zoni?
Kažu da je statistika samo "tačan zbir netačnih podataka". To se očito ne može reći za pokazatelje o robnoj razmjeni BiH i Hrvatske. Evo primjera. Statistika za primjerice 2016. godinu kaže da je izvoz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu iznosio milijardu i 82 miliona eura. Istovremeno, bh. statistika evidentirala je uvoz iz Hrvatske u iznosu od 821 milion eura. Gdje se izgubilo više od 250 miliona eura?

„Ne mora uvijek da znači uvijek asocijacija da se radi o određenim zloupotrebama i
spekulacijama prilikom uvoza i izvoza, ne mora da znači ali može i to da bude jedan od
razloga. Drugi razlog je različito obračunavanje, različita statistika po zemljama što bi po
meni trebalo ujednačiti barem kada su zemlje Cefte u pitanju“, kaže Mirko Šarović, ministar
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Statistika vanjske trgovine BiH koristi koncepte i definice koji su u skladu sa međunarodnim
preporukama Ujedinjenih naroda. Kod izvoza trgovinski partner je zemlja konačne
destinacije robe koja je poznata u vrijeme izvoza, a kada je u pitanju uvoz, trgovinski partner
je temlja porijekla robe. I tu se i krije odgovor na pitanje otkud razlika. Dakle, roba jeste
uvezena iz Hrvatske i Hrvatska to vodi kao svoj izvoz, ali zemlja porijekla može biti različita,
odnosno zemlja porijekla ne mora biti Hrvatska – odgovaraju iz državne agencije.

„Npr. BiH je u 2017. godini uvezla dizel goriva (tarifna oznaka 2710194300) iz Hrvatske u
vrijednosti od 222 miliona KM. Ipak, zemlja porijekla ovog proizvoda nije Hrvatska, nego
Italija, te je Italija uzeta kao partner zemlja, odnosno ovo se tretira kao uvoz iz Italije. Iz istog
razloga dolazi do razlike i sa drugim zemljama“, navode iz Agencije za statistiku BiH.
Razlika sa Srbijom, naprimjer, iznosi oko 100 miliona eura. Iz Vanjskotrgovinske komore
poručuju kako se u ovakvim slučajevima ne može govoriti o sivoj zoni.

„Neznatna su i ne mogu biti kada su dva granična prijelaza jedan uz drugi, nemoguće je da se
statistike drugačije plasiraju i niko nema razloga plasira u javnost šalje neke podatke koji su
krivotvoreni ili koji nisu istinski rezultat“, kategoričan je Bruno Bojić, predsjednik
Vanjskotrgovinske komore BiH.
BiH u statistiku vanjskotrgovinskog bilansa ne uračunava usluge, koje jesu značajna stavka u
vanjskotrgovinskim odnosima sa svakom od zemalja, pa i zbog toga dolazi do određenih
razlika. No, razlici koja se ne može pripisati različitim metodologijama trebali bi se posvetiti
nadležni organi, a nacionalni statistički zavodi, barem u regionu, napokon usaglasiti vlastite
metodologije.

SHARE