Arne Johan Vetlesen, najpoznatiji norveški filozof: Ne možemo zajednički doći do perspektive u BiH, Karadžić i Mladić se i dalje tretiraju kao heroji

Uvodničar na današnjoj sesiji “Kruga 99” u Sarajevu, bio je akademik, prof. dr. Arne Johan Vetlsen, jedan od najpoznatijih norveških filozofa koji je otvorio temu “Genocid, oprost i pomirenje.”

“Djeca u BiH imaju različite planove i programe koji se odnose na ono što se desilo devedesetih. To je loše, ne možemo zajednički doći do perspektive”, ovako je počeo svoje obraćanje profesor Vetlsen.

Ističe kako je “on pripadnik one generacije koja je mislila da se poslije Drugog svjetskog rata genocid ne može dogoditi, međutim desio se u Bosni i Hercegovini i u Ruandi.”

“Ja se bavim istraživanjem ovih genocida”, poručio je profesor.

Upozorio je da je ovaj fenomen i dalje prisutan i da se ne vezuje samo za ratnu prošlost.

“Važno je napomenuti da ovaj da se ovaj fenomen ne vezuje za prošlost, nego i za budućnost, za mlade generacije, odnosno kako Bosna i Hercegovina može ići naprijed”, mišljenja je profesor.

U svom obraćanju opisuje dvije različite situacije: Negiranje genocida i dostupnost različitih slika o dešavanjima u Bosni i Hercegovini, javlja Slađan Tomić, reporter TV1.

“Zato ne možemo doći do zajedničke perspektive. Nema jednostavnog odgovora i rješenja. Karadžić i Mladić se i dalje tretiraju kao heroji koji kažu da ne znaju za bolje. To postaje ograničenje što se može postići presudama. Nadao sam se da će se presudama postići malo generalniji cilj. Da će istina biti prihvaćena od svih strana, ali je to malo naivno. Na presude se odgovaralo različito, često je to imalo etničku pozadinu”, zaključio je Vetlsen i dodao:

“Nije ovdje u pitanju samo negiranje istorije i kreiranje različitih verzija šta se dogodilo na ovim prostorima..”

Podsjetimo, akademik, prof. dr. Arne Johan Vetlsen (1960), jedan od najpoznatijih norveških filozofa. Trenutno obavlja funkciju profesora na usmjerenju “Politička filozofija” na Univerzitetu u Oslu, u Norveškoj. Autor je nekoliko knjiga i više stotina naučnih radova i eseja u kojima izučavao pojam zla.

NAPIŠITE KOMENTAR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime