Filipović: Kinoteka BiH čuva više od 2.500.000 metara filmske trake

Foto: Fena

U filmskom arhivu Javne ustanove Kinoteka Bosne i Hercegovine čuva se 2.500.000 metara filmske trake, a dio filmskog fonda Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je pokretnim nacionalnim dobrom. Riječ je o originalnom materijalu – negativi slike i tona prvih 40 bh. igranih filmova, što Kinoteku svrstava među najznačajnije institucije kulture u BiH.

Razgovarala: Kanita Aliagić

Direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipović navodi u razgovoru za Fenu da ta institucija čuva filmski materijal na 35 mm i 16 mm filmskoj traci, kao i filmsku građu nastalu nakon Drugog svjetskog rata, sve do početka ere digitalnih formata audio-vizuelnih medija.

– Posebno zanimljiv je fond od 34 mjesečnika-filmska žurnala, koji su svojevrstan slikovni i zvučni dokument o nastanku i razvoju pojedinih institucija i objekata te obrazovnih, radnih, kulturnih i sportskih aktivnosti. Veoma važna svjedočanstva o ratu u opkoljenom Sarajevu sadrži originalan materijal od probranih 16 dokumentarnih i kratkih igranih filmova – kazala je Filipović.

Arhiv sačinjava i fond sa zbirkom filmskih kopija domaćih igranih, kratkih igranih i dokumentarnih filmova, ostvarenja iz koprodukcije s drugim državama, te fond inostranog filma dobijenih od distributera filmova.

To su filmovi koji su nekada, navela je ona, kada su imali licencu, prikazivani u kinima širom BiH, a probrao ih je umjetnički savjet tadašnjeg distributera “Kinema” iz Sarajeva.

Svakodnevna briga o filmskom fondu prioritetan je zadatak Kinoteke BiH, jer je upravo on ono što toj instituciji daje značaj, a riječ je o filmskom umjetničkom blagu iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.

Ukupan fond domaćih i inostranih filmova, kako je navela, čini 1.434 igrana, dokumentarna kratka igrana i animirana ostvarenja na 16 mm i 35 mm filmskoj traci. Arhiv sadrži i veliki fond filmova na VHS mediju – 2.138, zatim na Beta Cam 11, na DVD-u 992 i CD-u 65 filmova. Prate ih i pisani materijali – scenariji, knjige snimanja, dijalog i titl liste, sinopsisi, fotosi, katalozi i plakati, njih 61.333. Filmska specijalizovana biblioteka sadrži 1.094 naslova i 1.990 različitih filmskih časopisa.  

– Iako je bilo pokušaja da se uradi selekcija na bazi nacionalne pripadnosti pojedinih filmskih autora i njihovih filmova, to se nije dogodilo. To su audiovizuelni dokumenti koji će u budućnosti značiti mnogo više od trenutnog poimanja. Zabilježeni su historijski događaji u različitim poslijeratnim periodima na filmskoj traci u vremenu kada nije bilo  tv-a da prati događaje – navela je Filipović.

Kinoteka BiH tako u bogatom fondu, između ostalih, čuva kultna filmska ostvarenja bh. kinematografije kao što su “Sjećaš li se Doli Bel”, “Kuduz”, “Miris dunja”, “Otac na službenom putu”, “Žena s krajolikom”, “Crni biseri”, “Horoskop”, “Mali vojnici”, “Most” te “Slike iz života udarnika”.

Filipović naglašava da je rad Kinoteke BiH vezan i za realizaciju aktivnosti oko sukcesije filmskih materijala i građe jer se izvan BiH nalazi značajan fond filmova, u Srbiji i Hrvatskoj, koji se potražuje u procesu realizacije pitanja sukcesije bivše Jugoslavije.

– Realizovane su neke neophodne radnje prikupljanja informacija koja se građa nalazi i gdje. Arhiv BiH, kao nosilac tog posla je uspostavio liste potraživanja, ali se nije niti jedan metar filma presnimio. Sredstva je trebalo obezbijediti putem Trezora BiH, ali na žalost ona nisu za ove namjene planirana i data – rekla je ona.

Naravno, dodala je, ako BiH nije iskazala interes u smislu finansiranja ovih aktivnosti zbog različitih političkih uticaja, to samo može rezultirati štetom za naredne generacije, “jer im ostavljamo manje nacionalnog kulturnog blaga od onog što im pripada”, dok su druge države bivše Jugoslavije već uveliko odmakle u realizaciji presnimavanja “svojih” filmova.

Postavlja se pitanje i u vezi s novom filmskom produkcijom, pojašnjava Filipović, koja iako dobija sredstva od različitih nivoa vlasti, ima obavezu da informiše Kinoteku BiH gdje se nalazi originalan materijal ali to ne čini, niti predaje na čuvanje snimljene filmove.

– Tako da “državni novac” finansira dobrim dijelom filmove od kojih poslije nema nikakvog traga, iako su se po starom Zakonu o kinematografiji oni morali predati u Kinoteku BiH. Činjenica je da film koji nije predat u Kinoteku BiH osiromašuje fond kulturnog filmskog blaga BiH – potcrtala je.

Kinoteka BiH je započela projekt digitalizacije, ali kao jedna od sedam institucija kulture od državnog značaja kojima nije riješen status za posljedicu ima neredovno finansiranje, što značajno utiče na mogućnost razvoja i poboljšanja nivoa rada.

– Zadnja digitalizacija filmova obavljena je 2009. godine kao kapitalni projekt iz oblasti kulture Kantona Sarajevo, koji je podržao tadašnji resorni ministar Emir Hadžihafizbegović. Od tada nije bilo sredstava za ovu aktivnost na zaštiti kulturne nacionalne filmske baštine – istakla je Filipović.

Tada je izvršena ne samo digitalizacija, nego i digitalna restauracija mjesečnika koji su bili u dosta lošem stanju, a to je poboljšalo dostupnost ovih materijala, ali i dokumentarnih i kratkometražnih igranih filmova koji su tom prilikom digitalizovani.

– Novac za osnovne aktivnosti kao što su čuvanje, zaštita i prezentiranje filmova i filmske građe obezbjeđujemo putem projekata. Kako nema dogovora vlasti o tome ko će i kako finanisirati Kinoteku BiH, tako svaku godinu započinjemo sa neizvjesnošću, stalno se brinući kako sačuvati filmove i građu, a uz to i svoju životnu egzistenciju – pojasnila je Filipović.

Jasno je, dodaje ona, da se tim putem treba finansirati podizanje nivoa čuvanja i zaštite filmova uz obezbjeđenje kadrova, tehnike i uvjeta smještaja, a potom i digitalizacije.

– Kako svi zaposleni rade više od 20 godina s filmskim fondom i građom, jednostavno uz puno pažnje i entuzijazma su do sada zaštitili i sačuvali filmove – zaključila je direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipović u razgovoru za Fenu.

Javna ustanova Kinoteka BiH u Sarajevu osnovana je 1. juna 1994. godine kada je Skupština Republike BiH donijela Zakon o Kinoteci BiH.