New York Times: Facebook je tvrtkama dozvoljavao da čitaju poruke iz inboxa

Foto: The Verge

Facebook je godinama dopuštao svjetskim najvećim tehnološkim tvrtkama pristup osobnim podacima korisnika koji je bio značajno veći nego što su to prezentirali javnosti, javlja New York Times.

Tako su neke aplikacije čak mogle čitati poruke korisnika, ali i umjesto njih slati poruke drugim korisnicima Facebooka.

Facebook ima osobne podatke oko 2,2 milijarde korisnika 

Prema podacima do kojih je došao New York Times, a koji se protežu na stotinama stranica dokumenata, Facebook je imao posebne dogovore s određenim kompanijama. U spisima koji su nastali 2017. godine od strane dijela tvrtke koji se bavi suradnjom s drugim tvrtkama, se pruža najpotpuniji uvid u to kako je Facebook poslovao po pitanju dijeljenja podataka o korisnicima. 

Ti spisi, piše New York Times, pokazuju kako su podaci o korisnicima postali jedna od najpoželjnijih roba za trgovanje u digitalnom dobu kojima se naveliko trguje u Silikonskoj dolini ali van nje. 

Razmjena podatak korisnika trebala je koristiti svima. Facebook je u to vrijeme konstantno rastao, dobivao na broju korisnika i zarađivao sve više na reklamama. Partnerske tvrtke su dobile karakteristike koje su ih činile atraktivnijima, a korisnici Facebooka povezivali su se s prijateljima preko raznih sajtova i uređaja.

U svemu tome, Facebook je stekao nevjerojatan monopol nad osobnim podacima gotovo 2,2 milijarde ljudi, a upravljanje tim podacima nije bilo transparentno.

Što je Facebook dozvolio i kojim aplikacijama? Neke su mogle čitati poruke

Facebook je surađivao s drugim tvrtkama, bilo da se radi o tvrtkama koje su imale sajtove, aplikacije ili tražilice, a u toj suradnji su svi oni dobili nešto. 

Kako javlja New York Times, Facebook je dopustio Microsoftovoj tražilici Bing da bez odobrenja korisnika Facebooka dobije uvid u sve prijatelje koje taj korisnik ima na Facebooku. 

Netflix i Spotify mogli su čitati poruke korisnika.

Amazon je dobio dopuštenje od Facebooka da dolazi do podataka o korisnicima, konkretno do imena i prezimena te informacija o tome kako ih kontaktirati i to preko njihovih Facebook prijatelja. 

Yahoo je pak mogao gledati objave prijatelja korisnika i to čak i ovog ljeta, unatoč izjavama koje su davali u javnosti, a u kojima su tvrdili da si prestali s ovakvim dijeljenjem informacija početkom godine.

New York Times razgovarao s bivšim zaposlenicima Facebooka

Facebook se ove godine bavi nizom skandala s privatnim podacima korisnika, a sve je počelo u ožujku kada je otkriveno da je konzultantska tvrtka Cambridge Analytica iskoristila podatke o korisnicima kako bi Trumpu pomogla u predsjedničkoj kampanji 2016. godine- 

Facebook je tada priznao da je prekršio povjerenje korisnika ali su od tada inzistirali na tome da su naložili veći nadzor nad privatnim podacima. Mark Zuckerberg je pak uvjeravao zakonodavce u travnju da korisnici imaju potpunu kontrolu nad svime što dijele na Facebooku.

Ali, dokumenti do kojih je došao New York Times kao i razgovori koje su obavili s 50 bivših zaposlenika Facebooka i njihovih korporativnih partnera pokazuju da je Facebook nekim tvrtkama dopustio da pristupaju podacima korisnika iako su navodno tada već postojale strože mjere zaštitite tih podataka. 

Osim toga, dokumenti i razgovori dovode u pitanje i to je li Facebook izbjegao odredbe ugovora koji su sklopili s američkom Federalnom trgovinskom komisijom 2011. godine, a po kojemu im je bilo zabranjeno dijeliti podatke korisnika bez izričitog pristanka korisnika. 

Dokumenti pokazuju da je u poslovima s Facebookom profitiralo preko 150 tvrtki

Sv eu svemu, piše New York Times, dokumenti opisuju kako je preko 150 tvrtki profitiralo od poslovanja s Facebookom. Uglavnom se radi o tehnološkim tvrtkama, uključujući jednu tvrtku koja se bavi online prodajom. Tu je i jedan sajt sa zabavnim vijestima, ali i tvrtke koje se bave proizvodnjom automobila te medijske organizacije.

Aplikacije svih tih tvrtki su tražile podatke stotina milijuna korisnika na mjesečnoj bazi, pokazuju podaci u dokumentima. Najstariji posao koji je Facebook sklopio s jednom od takvih tvrtki je iz 2010. godine, a svi su bili aktivni 2017. godine. Neki od njih su bili aktivni i ove godine.

Direktor za privatnost u javnu politiku Facebooka, Steve Satterfield, poručio je kako nijedan od partnera nije prekršio odredbe o zaštiti podataka korisnika. poručio je kako se od tvrtki s kojima su poslovali tražilo da se vode Facebookovim pravilima poslovanja.

Ipak, izvršni direktori Facebooka su priznali da su imali greške u postupanju prošle godine. 

“Znamo da moramo raditi na tome da vratimo povjerenje ljudi”, rekao je Satterfield. 

“Zaštita podataka o ljudima zahtijeva jače timove, bolju tehnologiju i jasniju politiku i upravo na to smo se najviše fokusirali 2018. godine”, dodao je.

Facebookova glasnogovornica je pak poručila kako Facebook nije pronašao dokaze o zloupotrebi podataka od strane svojih partnera. Neki od njihovih najvećih suradnika, što uključuje Amazon, Microsoft i Yahoo su rekli kako su podatke koristili prema propisima, ali su o ugovorima o suradnji odbili govoriti. 

Facebook je ipak priznao da je loše vodio neke od sklopljenih partnerstava te time omogućio nekim kompanijama da produženi pristup podacima čak i nakon što su isključeni dijelovi aplikacija koji su zahtijevali pristup podacima.

Osobni podaci korisnika

Malo je tvrtki koje imaju više podataka o korisnicima od Facebooka i Googlea, piše New York Times, budući da se radi o dvije platforme koje imaju uvid u svakodnevicu milijardi ljudi. 

Facebook nikada nije prodavao podatke svojih korisnika, budući da us znali kako bi naišli na negativne reakcije. Ipak, kako piše New York Times, pozivajući se na interne dokumente koje su dobili na uvid, Facebook je napravio drugu najbolju varijantu za sebe, odobrili su drugim tvrtkama da pristupe dijelu mreže.

Sklapali su partnerstva o podacima korisnika od svojih početaka, a svaki partner koji je pristupio Facebooku pomogao je u njegovom širenju i privlačenju novih korisnika i prihoda. 

U isto vrijeme, Facebook je širio bazu podatka o svojim korisnicima.  Do 2013. godine, Facebook je sklopio toliko takvih partnerstava da ih zaposlenici srednje razine nisu mogli ni pratiti, piše New York Times, pozivajući se n razgovore s bivšim zaposlenicima.

Stoga su programirali alat koji im je pomagao uključiti ili isključiti posebni pristup partnerima. U isto vrijeme je taj alata bilježio tzv. capabilities, odnosno, privilegije koje su omogućavale partnerima da prikupljaju podatke. U nekim slučajevima, partneri nisu trebali ni dozvolu za to.

Kako je Facebook dolazio do podataka o korisnicima

New York Times je pregledao preko 270 stranica izvještaja koje je generirao sustav. To su u suštini podaci koji pokazuju damo dio Facebookovih poslovnih poteza. Među ostalim, otkrivaju i kako je Facebook dobivao podatke kako bi razvio opciju koja korisnicima predlaže prijatelje koje možda poznaju. 

To je opcija koju su predstavili 2008. godine, a koja postoji i dalje. Brojnim korisnicima je bila uznemirujuća jer se pitaju kakva saznanja i otkud Facebook ima o njihovim kontaktima u stvarnom svijetu.

New York Times tako otkriva kako su Gizmodo i drugi mediji pisali o slučajevima kada je ta opcija korisnicima predlagala da se sprijatelje s ljudima koji idu kod istog liječnika  kao oni, ili pak s članovima obitelji s kojima nisu bliski, ali je čak predlagala i osobama koje su zlostavljane da se povežu sa zlostavljačem. 

Javljaju i kako je Facebook koristio popis kontakata od svojih partnerskih tvrtki, Amazona, Yahooa te Huaweija da bi dobio bolji uvid u veze među ljudima te kako bi im predložio da se na njihovoj platformi povežu sa što više korisnika. 

U izvješćima kojima su pristupili, stoji kako su neki poslovni dogovori bili limitirani na dijeljenje informacija bez podataka preko kojih se osoba može identificirati od strane tvrtki koje provode istraživanja, a u nekim se slučajevima igricama omogućavalo da dođu do više korisnika. 

To su poslovi koji nisu izazvali zabrinutost, ali je zato zabrinutost izazvalo poslovanje s desetak drugih tvrtki. 

Dijelili informacije s više od 60 proizvođača mobitela i tableta

U zabrinjavajućim poslovima su neki partneri Facebooka da pristupe kontakt informacijama preko njihovih prijatelja, čak i nakon što je Facebook 2014. godine objavio da tu opciju ukida. 

New York Times piše da su Sony, Microsoft, Amazon i drugi još i 2017. mogli doći do mail adrese korisnika preko njihovih Facebook prijatelja.

Osim toga, Facebook je dozvolio Spotifyu, Netflixu i kanadskoj Royal banci da čitaju, pišu i brišu privatne poruke korisnika, što su povlastice koje idu puno šire od pristupa koji je tvrtka trebala dobiti da bi se integrirala u Facebookov sustav, pokazuju dokumenti koje je dobio New York Times. 

Glasnogovornici Spotifya i Netflixa su izjavili kako njihove tvrtke nisu znale za široke ovlasti koje im je dao Facebook. Kanadska Royal bank je pak opovrgnula da je banka imala takav pristup. 

Spotify je, piše New York Times, mogao mjesečno vidjeti poruke preko 70 milijuna korisnika, a ta aplikacija i dalje nudi opciju dijeljenja glazbe preko Facebook Messengera. 

Yahoo, The Times i druge tvrtke su također mogli pristupiti privatnim podacima korisnika 2017. godine. 

Facebookovi podaci su pokazali i kako je tvrtka imala dogovore o dijeljenju podataka s više od 60 proizvođača mobitela, tableta i drugih uređaja. 

Facebook je tada omogućio Appleu da od svih korisnika skrije da njihovi uređaji traže njihove podatke. Appleovi uređaji su tako mogli pristupiti kontaktima i kalendaru ljudi koji su promijenili postavke računa na opciju u kojoj isključuju dijeljenje bilo kakvih podataka. 

Iz Applea su poručili kako nisu bili svjesni da je Facebook dao takav pristup njihovim uređajima. Dodali su da su svi prikupljeni podaci ostajali samo na njihovim uređajima i da nisu bili dijeljeni dalje.

Odgovori od Facebooka o zaštiti podataka korisnika traže se od Europe do SAD-a ove godine. Kao rezultat toga, pale su dionice te tvrtke, a skupina dioničara je čak zatražila da Zuckerberg odstupi s mjesta čelnog čovjeka tvrtke.

Dioničari su čak podnijeli i tužbu u kojoj su naveli da čelni ljudi tvrtke nisu uspjeli nametnuti zaštitu privatnosti. 

Ljutiti korisnici su pak započeli pokret pod heštegom #DeleteFacebook, javlja New York Times.

Ostavite svoj komentar