Podaci o pedofilima u FBiH ostat će tajna

Foto: Oslobođenje

Zastupnica SDP-a u Predstavničkom domu PFBiH Lana Prlić nedavno je u proceduru uputila prijedlog zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u većem bh. entitetu.

Zakon predviđa uvođenje evidencije ili registra koji bi sadržavao podatke o osobama osuđivanim za krivična djela protiv spolne slobode. Uspostava registra danas je međunarodnopravni standard i obaveza zemalja koje su ratificirale Konvenciju Vijeća Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, a Bosna i Hercegovina upravo je jedna od zemalja koje su ratificirale Konvenciju.

Plodno tlo

Zakon bi se, ističe Prlićeva, primjenjivao na pravosnažno osuđene za krivična djela poput silovanja, prinude na spolni odnos, bludnih radnji, spolnog odnosa sa djetetom ili sa nemoćnom osobom, zadovoljenja pohote pred djetetom i maloljetnikom i navođenja na prostituciju. Predviđeni registar sadržavao bi i lične podatke poput djela koje je počinjeno, fotografija i izrečenih mjera. Registar bi bio trajan. Prlić kaže da je vrlo optimistična, te da vjeruje da će, bez obzira na to što je inicijator neko ko ne dolazi iz stranaka koje čine većinu, zastupnici shvatiti važnost zakona i samog registra.

– Dosad sam razgovarala s predstavnicima nevladinih organizacija, a veliko interesovanje pokazao je i ombudsman za ljudska prava, koji je kazao kako je oduševljen idejom. Praksa je pozitivna, a sada je potrebno provesti je i konačno sačiniti taj registar. Ne bi trebalo biti prepreka. Ovo je ipak u interesu svih građana, posebno djece koja su najugroženija, ističe Prlić.

Podsjeća i na pozitivan primjer Republike Srpske, u kojoj registar i zakon već postoje, te daju rezultate. U Federaciji bi, navodi, oni uskoro trebali zaživjeti, a onda će sve biti do institucija i ustanova.

– Oni će dalje morati raditi kako bi unaprijedili kompletan sistem. Cilj je da u budućnosti iskorijenimo ili u gorem slučaju smanjimo slučajeve pedofilije. Djeca ne smiju doživljavati uznemiravanja bilo koje vrste. U praksi, svaka institucija koja ima dodirnih tačaka sa djecom morat će prilikom zapošljavanja provjeriti da li se osoba koja je aplikant nalazi u registru. To se, primjerice, odnosni na prosvjetne radnike, instruktore u autoškolama i slično. Podaci, odnosno registar trebali bi biti tajni i dostupni tek tužilaštvima i policiji. Dokazano je da je najveći broj pedofila obučen za rad u ustanovama koje okupljaju djecu i mlade i zbog toga će svi u sistemu morati biti na oprezu. Policija i tužilaštvo će biti dužni na zahtjev ustanova dostaviti podatke i prave informacije o svim aplikantima, dodaje Prlićeva.

Praksa iz RS-a

MUP RS-a od oktobra 2018. do danas odgovorio je na više od stotinu zahtjeva za provjeru lica koje su prema istom principu uputile ustanove koje rade sa maloljetnim licima (osnovne škole, sportski klubovi, kulturno-umjetnička društva, predškolske ustanove…). Član 13. Zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece predviđa da se registrovanom licu utvrđuje obaveza da se uzdržava od posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca i objekata u kojima se okupljaju djeca, kao što su školske zgrade, školska dvorišta, vrtići, igrališta, igraonice, dječije manifestacije i slično.