Moguće je primati dvije penzije u BiH: Jedna će vam biti mala, a drugu možete sami izračunati

Foto: Ilustracija

Odlazak u penziju trebalo bi da donese miran i lagodan život. Standard penzionera u BiH nije na zavidnom nivou. Oni koji će u te vode tek ući, imaju brojne razloge za zabrinutost.

Veliki broj ljudi u sivoj ekonomiji i odlazak velikog broja mladih radno sposobnih ljudi, samo su neki od razloga koji mogu da uruše penzioni sistem.

Prije nekoliko godina započela je reforma penzijskog sistema kroz usvajanje seta zakona i stvaranje uslova za osnivanje dobrovoljnih penzijskih fondova u Republici Srpskoj. Dobrovoljni penzijski fondovi čine tzv. treći stub penzijskog osiguranja koji u zemljama okruženja funkcioniše već više od 15 godina.

Kako prenosi Buka, krajem 2017. u Republici Srpskoj je osnovan prvi takav fond – Evropski dobrovoljni penzijski fond, a njegovi osnivači su Penzijski rezervni fond Republike Srpske, Evropska banka za obnovu i razvoj, te Skupna pokojninska družba – članica Triglav grupe.

Poslodavci, zahvaljujući osnivanju EPF-a, već skoro dvije godine imaju mogućnost da za svoje zaposlene organizuju penzijske planove, odnosno da za svoje zaposlene na njihove lične račune u dobrovoljnom penzijskom fondu uplaćuju penzijske doprinose. To im daje i mogućnost da iskoriste zakonima propisane poreske olakšice, u Zakonu o doprinosima i Zakonu o porezu na dohodak.

Odnedavno ovu mogućnost ima i jedan od najvećih poslodavaca u Republici Srpskoj, Vlada RS, koja je sa EPF-om potpisala ugovor o pristupanju Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu i Plan štednje za zaposlene u upravi Republike Srpske čija se plata finansira iz budžeta.

Tako će od 01.01.2020.g za sve radnike zaposlene na neodređeno vrijeme u javnoj upravi biti omogućeno ostvarivanje lične penzije, koju će uplaćivati Vlada Republike Srpske u iznosu od 20,00 KM za svakog zaposlenog koji se odluči za ovu mogućnost.

U praksi će to funkcionisati na sljedeći način: prilikom isplate plate radnika, na teret poslodavca, u ovom slučaju Vlade RS, biće uplaćivan i ovaj penzijski doprinos u iznosu od 20,00 KM za svakog zaposlenog na neodređeno vrijeme na njegov individualni/lični račun unutar Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda. Takođe, svaki zaposleni ima mogućnost, ne i obavezu, da jedan dio svoje bruto plate preusmjeri u istu svrhu.

Izvršna direktorka Društva za upravljanje EDPF-om Gordana Drobnjak kaže za BUKU da osnivanje penzijskog plana ne utiče na dosadašnja prava zaposlenih. Sistem je osnivan na način, da izdatak poslodavca ne utiče na smanjivanje plate ni bilo koja dostignuta prava zaposlenih.

Istovremeno ostaje mogućnost da svaki zaposleni, sam za sebe i potpuno dobrovoljno, jedan dio svoje bruto plate preusmjeri u istu svrhu, da bi raspolagao sa većim iznosom sredstava u budućnosti.

Penzijski doprinos za dobrovoljnu penziju je lično primanje svakog zaposlenog sa odgođenim momentom njegovog raspolaganja. Kako mu samo ime kaže, dobrovoljna penzijska štednja je dobrovoljna i nijedan zaposleni nije primoran da bude dio penzijskog plana i dobija 20,00 KM od sredstava poslodavca.

Što se tiče položaja fonda, u tovom trenutku je fond jedinstven u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini jer ovakva društva i fondovi prije EPF-a još nisu bili osnovani.

Direktor društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske, Miloš Grujić kaže za BUKU da su, s obzirom na sve pozitivne pokazatelje poslovanja koji odlikuju PREF i Društvo za upravljanje PREF-om, a koji su potvrđeni pozitivnim mišljenjem revizora svake godine, u toku 2017. godine, sa EBRD-om i Skupnom pokojninskom družbom iz Slovenije osnovali Društvo za upravljanje Evropskim penzijskim dobrovoljnim fondom (EDPF-om), a osnivanje su podržale i institucije Republike Srpske.

Inače, dodaje on, ovo je jedina investicija EBRD-a u kapital u BiH. “Sve ostale su kreditiranje”, kaže on.

On tvrdi da je kod priče o potpisu ovog ugovora važno naglastiti da ovaj penzijski plan Vlade ne dira stečena prava i ne smanjuje platu zaposlenima u javnoj upravi.

“Ovaj potez treba da motiviše sve zaposlene, a ne samo one koji su na budžetu, da izdvajaju dio svoje plate za zlatno doba. Naime, po sadašnjem sistemu, penzija je posljedica trenutnih bruto uplata u Fond PIO. Zato se i pripadnici naše generacije sa razlogom brinu ko će i u kojem iznosu nama zaraditi penziju. Plate su takve kakve su. Poželjno je da rastu što prije. Nadam se i da hoće. S druge strane, odlaskom u penziju penzija je još manja nego dotadašnje plate. Zato potpisivanje tog sporazuma treba da navede ljude da počnu da ulažu u svoju ličnu štednju za penziju”, kaže Grujić.

Takođe, važno je reći da svaki radnik ima mogućnost da poveća taj mjesečni iznos od svog novca. Još važnije, ukoliko radnik promijeni poslodavca može prestati sa uplaćivanjem, ali i nastaviti uplatu nakon zaposlenja kod drugog poslodavca.

“Bez obzira na sve, ova odluka da se organizuje penzijski plan za sve zaposlene kojima se plaća isplaćuje iz budžeta predstavlja iskorak u smislu razvoja i promovisanja dobrovoljnog penzijskog sistema. Ovakvi planovi nisu novost u razvijenim zemljama. Normalno je da poslodavac jedan dio sredstava uplaćuje i u drugi i u treći stub penzijskog sistema. Demografski trendovi su zabrinjavajući. Bez obzira na sve budžetske izdatke za penzije one su u konačnom iznosu – niske. S obzirom na to, nužne su i dobrodošle sve mjere usmjerene na promociju kulture štednje i odgovornosti pojedinca, ali i poslodavaca za mirnije “treće doba”. Komparativna iskustva drugih zemalja, mišljenja stručnjaka i preporuke međunarodnih insitucija koje se bave penzijskim reformama ukazuju na to da ne postoji univerzalni i idealni penzijski sistem ni model reforme”, ističe sagovornik.

Na pitanje da li se ovdje radi o davanju prednosti tzv. „budžetlija“ u odnosu na neke druge koji nemaju mogućnost da uplaćuju u treći stub, odnosno da je država siguran poslodavac, Grujić kaže da i drugi poslodavaci imaju iste mogućnosti za organizaciju penzsijkih planova za svoje zaposlene što je od kraja 2017. godine i učinilo tridesedak poslodavaca, što iz privatnog što iz javnog sektora iz najrazličitijih delatnosti. Ovakvi planovi su normalni u svijetu.

“Poreske olakšice i mogućnosti organizacije penzijskih planova je ista za sve poslodavace i zaposlene. Da li je diskriminacija zato što je neki poslodavac bolji ili poželjniji? Ili ako neki daje marku na svaku marku koju ti pošalješ u treći stub? To je tzv. mečiranje. Nije diskriminacija. Diskriminacija bi bila da poslodavac jedan dio uključi a drugi ne. Na kraju, ni ovih 240 KM godišnje neće od nikog napraviti milionera u penziji”, kaže Grujić.

Interes poslodavca je da radnika nagrađuje za njegovu lojalnost, bez ikakvog diranja u dosad stečena prava.

“Ovaj novac se uplaćuje na poseban individualni račun radnika i to su sredstva radnika. Značajno je jeftiniji način stimulacije i poslodavac donekle preuzima brigu za budućnost radnika i kad radnik ode od njega jer mu je uplaćivao na lični račun. Tu se i država opredjelila da investira u zaposlene koji se odluče da dodadno šteda svoju penziju tako što se odrekla tekućih prihoda od doprinosa za uplate do 100 KM mjesečno”, zaključuje Miloš Grujić, direktor društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske.

Gordana Drobnjak kaže kako je trenutno stanje regulisano na način da djelatnost dobrovoljne penzijske štednje mogu obavljati dobrovoljni penzijski fondovi, tako kao i poslove osiguranja mogu obavljati osiguravajuća društva.

“Svako ko ispunjava zakonske uslove i ima namjeru da se bavi ovom djelatnošću može da pokrene postupak osnivanja fonda pri nadležnim institucijama, odnosno ima mogućnost da osnuje dobrovoljni penzijski fond. Osnivači su prepoznali potrebu osnivanja dobrovoljnog penzjskog fonda kojim su tržištu Republike Srpske pokrenuli mogućnost stednje za penzijju od strane poslodavaca i zaposlenih”, zaključuje Drobnjak.