Šefik Džaferović: Dodikove prijetnje o raspadu Bosne i Hercegovine su najobičnije besmislice

Foto: Anadolu Agency (AA)/ Ilustracija

Gospodine Džaferoviću, kako biste ocijenili prvih sedam mjeseci mandata novog saziva Predsjedništva BiH?

– Počeli smo kako ne treba. Ataci gospodina Dodika na zastavu BiH, procedure u radu i način rada Predsjedništva nisu prošli, jer smo im se snažno suprotstavili. Uprkos negativnoj retorici, stalne prijetnje od istog aktera također nisu i nikada ne mogu biti ostvarene. Jedini rezultat toga je da smo bespotrebno gubili vrijeme, a sve ono što je urađeno, u percepciji javnosti, otišlo je u drugi plan. Izjava Predsjedništva o evropskom putu, angažman na dostavi odgovora na dodatna pitanja, aktivnosti oko imovine BiH u Hrvatskoj, odlagališta otpada na Trgovskoj gori, odluke o romingu, akreditacija visokoškolskih ustanova, usaglašena trasa autoputa Sarajevo – Beograd, ugovor o slobodnoj trgovini s Turskom, aktivnosti vezane za zaštitu građana BiH od aktivnosti obavještajne službe Hrvatske i neke druge odluke otišli su u drugi plan.

Nema popuštanja

Održali smo dvije redovne i 27 vanrednih sjednica. Da je bilo redovnih zasjedanja svakih 15 dana, da nije bilo navedenih nasrtaja i negativne retorike, rezultat rada Predsjedništva bi sigurno drugačije bio poiman u javnosti. Iz ovoga treba izvući pouku. Nužno je stabilizirati političku atmosferu i predano raditi posao za koji smo birani.

Izborni pobjednici međusobno se optužuju za blokade rada institucija i neformiranje vlasti. Kako u takvom ambijentu napraviti korak naprijed?

– Tako što ćemo bezrezervno poštovati principe na kojima je utemeljena Evropska unija kojoj stremimo, a ključni od njih je vladavina prava. To podrazumijeva da se vlast mora formirati u skladu s važećim zakonima, odlukama i utvrđenim politikama. SDA, a ni ja kao član Predsjedništva, ništa ne blokiramo i spremni smo odmah pristupiti formiranju Vijeća ministara i Vlade FBiH. Blokiraju SNSD i HDZ.

Hoće li stari sazivi Vijeća ministara i Vlade FBiH dočekati naredne izbore? Koliko je ta opcija u ovakvoj situaciji realna?

– Nije realno i to ne bi bilo dobro. Rezultati općih izbora 2018. godine se moraju što prije implementirati uz strogo poštivanje, kažem, principa vladavine prava. Tu nema nikakvog popuštanja, jer ako bismo u ovom slučaju odstupili od tog principa, pitanje je šta bi bilo sljedeće. Sigurno je da bi to bio put zemlje u nepoznatom i opasnom smjeru.

Predsjedništvo je održalo svega dvije redovne sjednice, Parlament BiH nijednu. Kako pred narodom opravdati plate od nekoliko hiljada maraka za učinak koji je ravan nuli? Je li rješenje njihovo ukidanje tokom blokade?

– Već sam rekao da je Predsjedništvo obavljalo svoju funkciju, istina otežano. Blokada Parlamenta BiH je potpuno nerazumna i nema nikakvo opravdanje. Oni koji blokiraju Parlament nisu zaslužili nikakve naknade i ova situacija će morati biti regulisana u budućnosti. Morat će se propisati sankcije za takva ponašanja koje najmanje trebaju predvidjeti izostanak plaće i ići čak do oduzimanja mandata od Centralne izborne komisije. Oni koji blokiraju rad Parlamenta otprilike kažu da će, ako Predsjedništvo BiH odstupi od vladavine prava, onda oni raditi svoj posao. Kažem to je nerazumno. Ne znam da li su uopće svjesni čime i kako uslovljavaju rad Parlamenta.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik priznaje da MAP kao obaveza naše zemlje neće nestati, ali da će SDA, ako samostalno pošalje ANP u Bruxelles, dovesti do raspada BiH. Kome je Dodik i šta obećao kada je primoran da iz dana u dan mijenja teze i koči provedbu obaveza koje je BiH preuzela na sebe?

– Bosna i Hercegovina je već u NATO-programu koji se zove Akcioni plan za članstvo (MAP). Na nama je da samo dostavimo prvi Godišnji nacionalni plan prema pozivu NATO-a iz decembra 2018. godine. Nije pitanje želi li neko ili ne želi dostaviti taj plan, on se jednostavno mora dostaviti, jer je to naša međunarodna obaveza i on će biti dostavljen.

image
Džaferović: Neprihvatljivo je da HDZ uslovljava formiranje vlasti izmjenama Izbornog zakona  / Senad Gubelić

Dodikove prijetnje o raspadu Bosne i Hercegovine su najobičnije besmislice. Do toga nikada neće doći. Bilo kakav potez koji bi povukao u tom pravcu, Dodik to mora znati, ugrozit će Dejtonski mirovni sporazum i mir. To će u konačnici dovesti ne do raspada Bosne i Hercegovine već do prestanka važenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i gašenja onoga što je nastalo tim sporazumom. Dovest će do gašenja entiteta, a Bosna i Hercegovina će opstati, jer je postojala i prije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dodik i ne krije u svojim izjavama da mu je cilj da NATO-put Bosne i Hercegovine uslovljava stavovima Rusije i Srbije.

Pozvali ste HDZBiH da ponudi izmjene Izbornog zakona koje bi bile u skladu s evropskim standardima, te kazali da je, ako to ne može učiniti odmah, SDA spremna na zajedničko traženje takvih rješenja do kraja godine. Šta je za SDA rješenje?

– Neprihvatljivo je da HDZ uslovljava formiranje vlasti na nivou entiteta FBiH izmjenama Izbornog zakona. Vode politiku dvostrukih standarda kada kažu da vlast na državnom nivou treba formirati tako što će se odstupiti od važećih zakona, a da vlast na nivou FBiH treba formirati tek onda kada se promijene važeći zakoni. I jedno i drugo se zove nepoštivanje principa vladavine prava. Pri tome HDZ uopće ne nudi svoj pogled na izmjene Izbornog zakona, već očekuje da to uradi neko drugi. Zbog toga sam i rekao da HDZ ponudi izmjene Izbornog zakona koje bi bile u skladu s evropskim standardima.

Tražiti rješenja

Ponavljam, evropskim standardima, a to prije svega podrazumijeva jednaka prava i šanse za svakog čovjeka u ovoj zemlji, bez obzira na to gdje živi i bez obzira na etničku ili bilo kakvu drugu pripadnost. Mislim da to nije moguće uraditi u kratkom vremenu, već da će to biti proces koji će uslijediti nakon formiranja vlasti. SDA je uvijek iskazivala spremnost i poduzimala konkretne korake kako bi se odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH implementirale. Podržavali smo, podsjećanja radi, i aprilski paket ustavnih promjena i rješenja koja su nuđena od Evropske komisije putem ondašnjeg komesara za proširenje Štefana Fülea. Mislim da te procese treba nastaviti i u okviru njih tražiti rješenja.

Hoće li BiH ispuniti zadaću koju je zadala Evropska komisija? Pred BiH je 14 zadataka nimalo lakih?

– Moram priznati da sam očekivao da Evropska komisija Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status i da onda kao kandidat za članstvo u procesu pregovora prilagođavamo svoj sistem evropskim standardima, a u okviru toga da rješavamo i pitanja iz svih 14 oblasti istaknutih u mišljenju Evropske komisije. No, bilo kako bilo, svih 14 područja će morati biti ugrađeno u programe rada Vijeća ministara i svih drugih vlada u Bosni i Hercegovini i na njima će se morati predano raditi. Morat ćemo i trebamo ispuniti sve te obaveze, kako zbog obaveza prema Evropskoj uniji, tako i zbog nas samih. Kada Bosna i Hercegovina riješi sva navedena pitanja, imat ćemo sistem koji će biti mnogo bolji za sve narode i građane koji žive u ovoj zemlji.

Autor : Edin Barimac

NAPIŠITE KOMENTAR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime