U vašem tijelu nalazi se vagus – lutajući živac po kojem znate da nešto nije u redu

Foto: Unsplash

Mnogi neurološki poremećaji poput migrene, epilepsije, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i disautonomije imaju gastrointestinalne simptome kao što su dijareja, zatvor ili poteškoće s probavom. No, znanost je tek nedavno počela dublje otkrivati složenu vezu mozga i probavnog sustava, kako tjelesno tako i psihički.

Glavni komunikacijski kanal između mozga i crijeva je živac vagus – najdulji moždani živac u tijelu. Iako govorimo o njemu u jednini, riječ je o parnom živcu.

Početak mu je u dnu mozga te se kroz vrat, prsa i srce širi u abdomen, dodirujući gotovo sve vitalne organe na svom putu i utječući tako na psihičko i fizičko zdravlje. Živac je dobio ime vagus zbog veličine i položaja u tijelu, a na latinskom to znači lutajući.

Kako vagus utječe na zdravlje?

Medicina još uvijek ne zna koliki je utjecaj vagusa, no ono u što je sigurna jest to da ima ključnu ulogu u funkcioniranju parasimpatičkog živčanog sustava. Što više stimuliramo vagus (primjerice dubokim disanjem), više rasterećujemo i opuštamo parasimpatikus koji upravlja probavom, usporava srčani ritam i snižava krvni pritisak.

Kao što smo već spomenuli, vagus je spona između mozga i crijeva koji zajedno u upravljaju psihom i tijelom – utječu na imunitet, cirkulaciju, srčani ritam, mentalno stanje i na još puno toga.

Šta šteti vagusu?

Jak fizički ili psihički stres može uvelike poremetiti funkcioniranje vagusa. Na njega utječu i razne bolesti, lijekovi, infekcije i upale u organizmu.

Kad vagus dobro ne radi, dolazi do problema s primarnim funkcijama poput disanja, spavanja, probavljanja hrane. Simptomi se vide na koži, plućima i u probavi.

Osim toga, otežano funkcioniranje vagusa može dovesti do rasta broja loših bakterija u crijevima, što utječe na rad HPA osovine (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda), što pak dovodi do neurodegenerativnih promjena i upala.

Loše funkcioniranje vagusa može se manifestirati i kroz ove simptome:

  • mučninu
  • povraćanje
  • proljev
  • zatvor
  • probleme sa želucem
  • efluks
  • anksioznost i depresiju
  • pretilost
  • bol u abdomenu
  • glavobolje psihoze
  • gubitak pamćenja
  • temperaturu
  • znojenje
  • umor
  • nesanicu
  • promuklost

Kako pozitivno utjecati na vagus?

Postoji nekoliko načina na koje možemo utjecati na vagus i svi su lako primjenjivi.

Duboko disanje i meditacija

Tehnike disanja su najjednostavniji način da stimulirate vagus. Kad je vaš udah nekoliko sekundi dulji od izdaha, vagus šalje mozgu signale da potakne parasimpatikus na rad.

Pokušajte s ovom vježbom: Dok udišete brojite do dva, a dok izdišete brojite do četiri. Između udaha i izdaha pričekajate sekundu. Brojne studije dokazale su pozitivan utjecaj tehnika disanja i meditacija na kvalitetu sna, ublažavanje bolova i anksioznosti, probavne probleme, a svi oni izravno su povezani s vagusom.

Hladan tuš

Završite tuširanjeh vodom. Dovoljno je 30 sekundi do minute. Izloženost tijela hladnoj vodi stimulira cijeli živčani sustav, a time i vagus, koji potom djeluje na parasimpatikus.

Hrana bogata triptofanom

Triptofan je esencijalna aminokiselina koja sudjeluje u proizvodnji melatonina i serotonina te posjpešuje komunikaciju mozak – crijeva, odnosno jača vagus. Triptofana ima u špinatu, sjemenkama, orašastim plodovima, bananama i mesu peradi.