(VIDEO) Mržnja kao dnevna zadaća

Neregulisan i bezgraničan – online prostor u BiH. Odlična platforma za proizvodnju i distribuciju govora mržnje, najčešće međunacionalne. Žrtve su svi, a oni koji produkuju govor mržnje najčešće to rade ili iz dijaspore ili susjednih zemalja. Na pitanje kako se mladi u BiH mogu boriti protiv govora mržnje u online prostoru, teško je dati jedan odgovor, jer je alata više.

Glavni alat

Jure Zubčević je Zadranin koji je sprejem na fasadi zgrade ispravio grafit “Ubi Srbina” u “Ljubi Srbina”. Za Oslobođenje kaže da je prva pomisao kada je vidio grafit bila prefarbati ga, ali htio je natjerati autora da sam prefarba grafit.

– Ideja za reakciju nije bila moja, već sam znao da je kuća za ljudska prava već prepravljala takve grafite. A, naravno, u prilog mi je išla i nepismenost ksenofobnog autora. Reakcije su većinom bile pozitivne. Jako malo negativnih reakcija, a i one koje su bile negativne su bile sakrivene iza nekih lažnih profila i pseudonima. To mi dosta govori. Govori mi da živimo u društvu gdje su nam političke elite okupirale javni prostor u kojem dozvoljavaju razne netrpeljivosti, jer na tome grade svoje karijere. S druge strane, govori da je većina ljudi ipak ispravna, ali se ne miješa u svakodnevnu politiku, jer je svjesna da je demokracija kod nas na niskim razinama i da njihova egzistencija može biti ugrožena ako ne misle kao političke elite, govori nam Zubčević.

Ko su oni koji šire mržnju teško je odrediti, kaže direktorica Savjeta za štampu BiH Ljiljana Zurovac, jer su postavljači takvih komentara najčešće anonimni i masovno online prostor kontaminiraju iz dijaspore i zemalja regiona.

– Možda čak više nego mladi iz BiH. Vrlo često jer svi pišu pa, eto, i oni pišu, ali ima i plaćenih, organizovanih grupa kojima je to dnevna zadaća, da izazovu salvu negativnih komentara, seriju jako loših komentara sa govorom mržnje. Žrtve su svi, ko god pročita, bez obzira na to da li je njemu upućeno ili ne, jer to je zagađivački, kaže Zurovac.

Desetine nevladinih i omladinskih organizacija učestvuju u borbi protiv govora mržnje. Među njima su i članovi projekta CAT, čije objave na Facebooku imaju 2.000.000 pregleda. Njihov glavni junak je mačka koja duže može boraviti pod vodom, nego pod mržnjom. Ravno stotinu posto njihovih ispitanika smatra da govora mržnje u online prostoru ima i previše, a njihov glavni alat su kontranarativi ekstremistima.

– Poenta kontranarativa je da proizvodi neke pozitivne narative. Odnosno da proizvodi pozitivne priče u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina ima mnogo pozitivnih priča. Naš je zadatak da ispričamo te priče, kaže nam Emir Karamujić, koordinator CAT projekta.

Članovi Asocijacije srednjoškolaca u BiH mlade u OFFline zoni odvraćaju od govora mržnje i to organizovanjem omladinskih kampova.

– Stvaramo to neko zajedništvo. I, naravno, kada se mladi upoznaju i sruše predrasude o drugim nacionalnostima, onda sigurno neće doći kući i preko svog naloga, onako snažni, napisati neke komentare bazirane upravo na nacionalnoj osnovi, priča za TV1 i Oslobođenje Ana Mirecki, članica Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini.

Iako su uglavnom bazirani na međunarodnoj saradnji, u organizaciji Bravo formirali su internu grupu za borbu protiv govora mržnje Online i Ofline. Predsjednik organizacije Bravo Ismail Šehić kaže da je to grupa mladih ljudi koja prati lažne vijesti i uvredljive komentare. Oni ne samo da prijavljuju već uče sve zainteresovane na koji način da prijave komentare mržnje.

Lovrić za primjer

Iako komentari mržnje u online prostoru često donose lajkove i klikove, i pozitivne stvari mogu biti popularne. Pokazuje to primjer potporučnika Oružanih snaga BiH Borisa Lovrića. Živi u Kiseljaku, a široj javnosti postao je poznat kada se usudio javno osuditi govor mržnje i to protiv svoje zemlje. Objava je lajkana čak 5.000 puta. Iako je pristao dati izjavu, Ministarstvo odbrane BiH nije dalo odobrenje.

Granica između govora mržnje i slobode govora često je upitna, ali govor mržnje počinje onda kada vrijeđa i omalovažava druge. A trebao bi da završi kaznom zatvora.

Autor: Slađan Tomić