Popis otvorenih pitanja između BiH i Hrvatske sve je duži

Foto: Oslobođenje

Prva prepreka je međusobno nerazumijevanje. Da li je namjerno ili nenamjerno, to možemo od slučaja do slučaja analizirati, kaže Klisović.

U bilateralnom smislu za Hrvatsku važnije države od Bosne i Hercegovine – nema, BiH nema većeg saveznika od Hrvatske. Ovo su samo neke od izjava predsjednika hrvatske Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića. Republika Hrvatska snažno podupire europski put BiH, također je jedna od poruka službenog Zagreba.

Piše: Jadranka Dizdar

U dobroj vjeri

No, na kojoj su razini dobrosusjedski odnosi i zbog čega je popis otvorenih pitanja između prvih susjeda sve dulji, pitanja su koja se u javnosti aktualiziraju gotovo na dnevnoj bazi. Potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora i saborski zastupnik SDP-a Joško Klisović kaže za Oslobođenje da u odnosima između Hrvatske i BiH postoje prepreke koje bi trebalo otkloniti kako bi bilateralni odnosi dvije države u pravom smislu riječi zaživjeli “i da bi se sva otvorena pitanja stvarno počela u dobroj vjeri i rješavati”.

“Nerazumijevanje često dolazi do izražaja kada Hrvatska kaže da je BiH vanjskopolitički prioritet, što se u Hrvatskoj razumije da je BiH važna zemlja s kojom mora urediti bilateralna pitanja na najbolji mogući način u interesu RH i BiH, dok se u BiH razumije na sasvim drugi način, da Hrvatska pokušava time biti mentor ili tutor Bosni i Hercegovini, što se naravno ne prihvaća i stvara negativnu reakciju.”

Drugi problem je, kaže, “vječita igra moći koja postoji u BiH između političkih elita svakog od tri konstitutivna naroda, jer svaka od tih elita sanja, a i radi nažalost na tome da nadvlada ostale dvije, a to se nikada, po mom mišljenju, neće desiti”.

Kao treći razlog zbog čega odnosi ne idu ka boljem, Klisović vidi “političke elite u sva tri naroda u BiH, koji prelagano homogeniziraju svoj narod iza sebe kad god imaju razvoj na terenu koji im ne ide u korist ili ugrožava njihove privilegije ili financijske interese, čime se, uz par ekskluzivnih izjava, odmah homogeniziraju postoci naroda iza njih i sprječava se svaki razgovor o reformama, političkim dogovorima i zajedničkoj viziji budućnosti”.

“Tako da je vrlo teško da država s državom razgovara, ako s druge strane nemate partnera čije institucije zastupaju dosljedan državni stav koji je dogovoren unutar institucija zemlje, nego svatko nateže na svoj mlin”.

Viša znanstvena suradnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu Senada Šelo-Šabić ističe da “Hrvatska koristi svoju poziciju asimetrije moći da, kao članica EU, pokuša realizirati neke ciljeve koje prije svega želi ostvariti HDZ u Bosni i Hercegovini”.

Partikularni interesi

Hrvatski nacionalni interes bi trebao biti da pristupi BiH puno neutralnije, kao susjedna zemlja, smatra Šelo-Šabić.

“Hrvatska samo može profitirati od politike napretka, suradnje i prosperiteta u BiH, ne može dugoročno profitirati od propadanja susjedne države. Ako već ne može konstruktivno pomoći takvim politikama unutar same BiH, trebala bi se dodatno povući ili neutralizirati i dopustiti samostalnost i autonomiju u BiH njenim narodima i građanima, da izraze svoje stavove, izgrade konsenzus oko određenih politika i da ih onda i ostvare. Miješanje ili zagovaranje partikularnih interesa ne doprinosi takvoj politici”, kaže.

Ostavite svoj komentar