Trenutno je druga najsiromašnija država, ali uskoro bi zbog jedne stvari mogla postati jedna od najbogatijih zemalja svijeta

Foto: Agencije

Gvajana je trenutno druga najsiromašnija država Južne Amerike, s BDP-om koji po glavi stanovnika iznosi 8.524 dolara godišnje (BDP računat prema paritetu kupovne moći). Gore od njih stoji samo Bolivija, a vjerojatno i Venezuela za koju nema preciznih podataka, dok na globalnoj ljestvici MMF-a zauzimaju 114. mjesto od 185 zemalja.

No, prošle godine naftni div ExxonMobil otkrio je naftne zalihe veće od 5,5 milijardi barela nafte nedaleko od obale Gvajane, u dijelu Atlantskog oceana koji pripada teritorijalnim vodama te zemlje. Time je zemlja koja broji oko 750.000 stanovnika najednom dobila priliku da se naglo obogati. Štoviše, neki smatraju da bi po glavi stanovnika mogla postati jedna od najbogatijih država svijeta, piše BBC.

– Mnogi ljudi zapravo ne shvaćaju koliko je ovo velika, gigantska stvar. Do do 2025. godine BDP države mogao bi porasti između 300% i 1000%! Postat ćete najbogatija država u južnoj hemisferi, a potencijalno i najbogatija država na svijetu – riječi su američkog veleposlanika u Gvajani Perryja Hollowaya, koje je izgovorio u studenom prošle godine na službenom diplomatskom događaju u Georgetownu, glavnom gradu Gvajane.

No, postoji nekoliko važnih prepreka koje Gvajana, koja ima visoke stope siromaštva i nezaposlenosti, mora savladati želi li se zaista okoristiti nađenom naftom i zaređene milijarde čim ravnomjernije raspodijeliti među stanovništvom.

Prvo, tu je takozvano “naftno prokletstvo”. Naime, otkriće crnog zlata u zemljama u razvoju često je dovelo do bujanja postojeće korupcije, što bi rezultiralo krađom i neracionalnim trošenjem novostečenog bogatstva.

– U Gvajani je korupcija sveprisutna – upozorava Troy Thomas, čelnik lokalne ispostave Transparency Internationala.

On smatra da “naftno prokletstvo” itekako prijeti državi te smatra da je recentna politička kriza u državi zapravo prvi simptom “prokletstva”. Naime, vladajuća koalicija u prosincu je izgubila izbore pa umjesto da prizna poraz krenula je osporavati rezultate sudskim putem, što je izvuklo prosvjednike na ulice.

– Žele ostati na vlasti samo kako bi kontrolirali novac od nafte – jednostavno je objasnila za BBC jedna od prosvjednica.

Da bi nafta prije mogla stvoriti ogromni jaz između ultrabogatih i siromašnih, smatra i čelnik Agencije za zaštitu okoliša u Gvajani, Vincent Adams.

– Vidjeli smo što se dogodilo drugim državama u sličnim situacijama. Leže na enormnim zalihama nafte, a danas im je gore, nego im je bilo prije otkrića crnog zlata.

Edukacija

Da bi se to spriječilo, Adams smatra da se treba riješiti drugi veliki problem – nedovoljna educiranost stanovništva.

– Edukacija je osnova svega, i najbolja investicija koju ova ili bilo koja druga država mogu napraviti – smatra Adams koji je s tim ciljem pokrenuo inicijativu da se reformira Fakultet strojarstva i energetike na Sveučilištu Gvajana. Naime, priprema novih generacija studenata za potrebe unosne naftne industrije zasad ne ide najbolje.

– Nažalost, fali nam opreme, nemamo laboratorije, a najveći problem je nedostatak kvalitetnih predavača. Kod nas plaće nisu velike i kad tražimo nove profesore, oni baš i nemaju neke želje doći predavati kod nas – ističe dekanica fakultetaElena Trim, dodajući da ipak sve više studenata strojarstva nalazi poslove u naftnoj industriji odmah nakon završetka fakulteta.

Na kraju, Gvajana mora preokrenuti trend općeg pesimizma koji vlada među siromašnim stanovništvom. Poučeni dosadašnjim iskustvima, oni ne vjeruju da će se išta od novostečenog bogatstva završiti u njihovim džepovima, pogotovo kad pogledaju što se događa u susjednoj Venezueli, koja leži na najvećim zalihama nafte na svijetu.

– Ljudi samo žele znati hoće li nešto zaraditi od toga. Ako tu ima novaca, mi želimo dio toga – rekao je novinaru BBC-a jedan od stanovnika siromašnih četvrti, prenosi Buka.