(VIDEO) Balkan strahuje od izbora u EU

Foto: EPA

Prvi na izbore za Europski parlament izlaze Nijemci, Britanci i Nizozemci, koji glasuju već danas. Sutra su izbori u Irskoj i Češkoj s tim da Česi glasuju dva dana.

U subotu na birališta izlaze Slovačka, Latvija i Malta, a preostale članice, njih 21, među njima i Hrvatska, glasuju u nedjelju, 26. ovog mjeseca.

Europski parlament je zakonodavno tijelo EU i jedina institucija Unije u koju zastupnike građani EU biraju direktno na izborima. Europarlamentarci će u sljedećih pet godina odobravati budžet EU vrijedan 140 milijardi eura, donositi europske zakone koje predlaže Europska komisija i koje odobravaju vlade država u Vijeću Europske unije. Zastupnici u Parlamentu potvrđuju imenovanje vodstva Europske komisije izvršnog tijela EU, te donose rezolucije i provode postupke od javnog interesa. EP ima dva sjedišta – u Strasbourgu i Bruxellesu.

Izlaznost u padu

Na ovim izborima bira se deveti saziv Parlamenta. Prvi službeni privremeni rezultati izbora očekuju se u nedjelju poslije 23 sata nakon zatvaranja birališta u svim zemljama članicama. Iz Hrvatske će Državno izborno povjerenstvo (DIP) prve privremene rezultate objaviti u nedjelju nakon 23 sata. Na predstojećim izborima za Europski parlament bira se 751 zastupnik, koliko ih je imao i prošli saziv. Ovo 751 zastupničko mjesto podijeljeno je na 28 zemalja prema veličini njihovih populacija.

Luksemburg, Malta i Cipar imaju šest mjesta u Europskom parlamentu, pa do 96 koliko ima Njemačka. U sklopu priprema za izlazak Velike Britanije koja je Uniju trebala napustiti 29. ožujka, dogovoreno je da novi saziv ima 705 zastupnika. Velika Britanija u Europskom parlamentu ima 73 zastupnika, a dio tih zastupničkih mjesta dodijeljen je jednom dijelu ostalih članica. Hrvatska je tako dobila 12 umjesto 11 mandata, a taj dvanaesti mandat bit će aktivan nakon Brexita.

Prema odluci Europskog vijeća, izlazak Velike Britanije odgođen je do 31. listopada 2019.

Procjenjuje se da u državama članicama EU imaju 374 milijuna ljudi koji mogu izaći na birališta, što ove izbore čini drugim po redu najvećim demokratskim izborima na svijetu, nakon parlamentarnih izbora u Indiji. Međutim, jako mali broj ljudi koristi ovu priliku. Izlaznost birača na izbore za Europski parlament je u kontinuiranom padu.

Deveti mandat novog saziva Europskog parlamenta započet će 2. srpnja kada će na konstituirajućoj sjednici u Strasbourgu izabrati predsjednika, 14 potpredsjednika, 5 kvestora te odlučiti o broju i sastavu stalnih odbora EP-a. Prava politička borba za vođenje EU počinje tek poslije izbora, ističu analitičari.

Prema projekcijama, očekuje se da će usprkos valu populizma i euroskepticizma u Europi, tradicionalne stranke predvođene desnim centrom zadržati većinu u EP-u, ali i da bi veliki uspon euroskeptičnih stranaka, koji se također očekuje, mogao poremetiti debate o budućnosti europskog projekta.

Suverenističke stranke se zalažu za jačanje vlasti država unutar EU nasuprot mogućem projektu zajedničke Europe, nad države sa jednoga dana zajedničkom europskom vojskom, europskom valutom i granicama. Ankete koje prenose svjetski mediji predviđaju da bi euroskeptične stranke mogle osvojiti do 35 posto mjesta u EP-u.

Glasovanje za EP moglo bi se pretvoriti u svojevrsni referendum oko 60-godišnjeg eksperimenta zvanog Europska unija, posljedice ovih izbora bit će dalekosežnije od glasanja za članove Europskog parlamenta, odnosno, utjecat će i na druge institucije EU, pa i na nacionalne politike članica, konstatirao je Bloomberg Businessweek. Što se tiče Hrvatske, prema anketama, najviše pet mandata bi trebao osvojiti vladajući HDZ, najveća oporbena stranka SDP tri, Živi zid, Amsterdamska koalicija i Most nezavisnih lista po jedan mandat.

Utrka za 12. mandat je potpuno neizvjesna. Šanse imaju i jedine dvije nezavisne liste Marijane Petir i Mislava Kolakušića, HDZ, SDP, Živi zid itd.

Plenković u igri

Zanimanje za predstojeće izbore je rekordno, u utrci je čak osam kandidacijskih lista više nego prije pet godina. Tzv. Spitzenkandidat (vodeći kandidat) europskih pučana (EPP desni centar) Manfred Weber, njemačka demokršćanska kancelarka Angela Merkel, vodeći kandidat socijaldemokrata (S&D, lijevi centar) Frans Timmermans i jedan od dvoje vodećih kandidata Zelenih Bas Eickhout ovih dana bili su u Hrvatskoj kako bi podržali svoje političke opcije na izborima.

Prema pisanju Financial Timesa, ako izostane dogovor oko Spitzenkandidata, moguće je da novi šef Europske komisije bude i sadašnji predsjednik hrvatske Vlade i HDZ-a Andrej Plenković jer bi se u tom slučaju prvi čovjek EK-a birao iz neke manje države članice EU. U nedjelju, hrvatskih 12 eurozastupnika će moći birati 3.831.389 građana upisanih u popis birača – i to u RH 3.677.031, dok se bez prebivališta u Hrvatskoj registriralo njih 154.358. Osim u Hrvatskoj, hrvatski zastupnici za EP birat će se i u inozemstvu u 46 država, u Bosni i Hercegovini birališta će biti otvorena u četiri diplomatsko-konzularna predstavništva RH u BiH.

Kenan Ešref Rašidagić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, mišljenja je da bi se rezultati izbora u konačnici mogli odraziti i na zapadni Balkan i BiH. Rašidagić kaže da su ovi izbori prekretnica i da bi svako skretanje udesno imalo ogromne posljedice na Balkan, uključujući i BiH.

“Desničarske stranke se ne zadovoljavaju klasičnim političkim procesom. One taj politički proces ugrožavaju i nastoje ga promijeniti. Žele promijeniti sigurnosno-političku arhitekturu Europe, a u to je uključiv i odnos prema krizama na Balkanu”, tvrdi Rašidagić.

S druge strane, ima i drugačijih mišljenja o tome hoće li se konačni rezultati izbora za Europski parlament reflektirati na BiH. Tako Elmir Sadiković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, smatra da se suštinski odnos snaga u Europskom parlamentu neće promijeniti i da neće biti posljedica po BiH i zapadni Balkan.

“Mislim da će politika odnosa prema EU integracijama i Balkanu, a time i prema BiH zadržati postojeći kurs”, kaže Sadiković.

Njegovo mišljenje dijeli i Vinko Kandžija, profesor ekonomskih znanosti i predsjednik Asocijacije za studije europske zajednice u BiH:

Ništa novo

“Ništa se u politici neće novo desiti. Prvo, Europski parlament je supsidijarna institucija gdje se pita Europsko vijeće, Vijeće EU i traži se mišljenje Europskog parlamenta. Nikad u povijesti do sada nije dato negativno mišljenje na proširenje.”

Kandžija dodaje i da svako želi stabilnu Europu. Bez stabilne BiH nema ni stabilne Europe te u tom kontekstu ističe da “ko god sjedio u Europskom parlamentu, neće ništa mijenjati”. Zaključuje i da bi svaka politika koja bi bila drugačija od one koja je sada bila porazna za Europu kao takvu.

 

Autori: Jadranka Dizdar i Zerina Ćosić Vrabac

Izvor: Oslobođenje

Ostavite svoj komentar