Sindikalci u Bosni i Hercegovini najavljuju nove prijedloge za povećanje minimalnih plata u 2027. godini, a prema njihovim zahtjevima, najniža primanja trebala bi zavisiti od stručne spreme radnika. Tako bi zaposleni s osnovnom školom imali minimalnu platu od 1.500 KM, dok bi radnici s visokom stručnom spremom trebali primati najmanje 1.900 KM. Poslodavci, međutim, smatraju da se povećanje mora uskladiti s realnim mogućnostima privrede.
Trenutno se sistem obračuna minimalne plate razlikuje između dva entiteta. U Federaciji BiH najniža neto plata iznosi 1.027 KM za sve zaposlene, bez obzira na stepen obrazovanja, dok se u Republici Srpskoj minimalna primanja određuju prema stručnoj spremi.
Tako radnici s nekvalifikovanom spremom u RS-u imaju minimalac od 1.000 KM, oni s trogodišnjom srednjom školom 1.050 KM, a sa četverogodišnjom 1.100 KM. Za višu stručnu spremu propisano je 1.350 KM, dok zaposleni s visokom stručnom spremom imaju minimalnu platu od 1.450 KM.
Sindikat predlaže minimalac do 1.900 KM
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da postojeći iznosi nisu dovoljni za dostojanstven život radnika te najavljuje da će Sindikat predložiti novi model određivanja minimalne plate.
Prema tom prijedlogu, radnici s osnovnom školom imali bi minimalnu platu od 1.500 KM, zaposleni sa srednjom stručnom spremom 1.700 KM, oni s višom 1.800 KM, dok bi minimalna primanja za visoku stručnu spremu iznosila 1.900 KM.
Predsjednik Saveza sindikata RS-a Goran Stanković smatra da razgovori o povećanju ne bi trebali biti ograničeni na manje procente, već da je cilj omogućiti znatno veća primanja za većinu zaposlenih.
“Pričamo kako da dođemo do ove plate da maltene većina radnika prima ovu platu od dvije hiljade maraka, a ne da pričamo o nekih ili 15 posto povećanja plata”, izjavio je Stanković za BHRT.
On je podsjetio da se od naredne godine planira rast plata i penzija od 7,5 do osam posto, ali smatra da bi povećanje zarada radnika trebalo biti znatno izraženije.
Poslodavci upozoravaju na mogućnosti privrede
Predstavnici poslodavaca u Federaciji BiH i Republici Srpskoj ne osporavaju potrebu za povećanjem minimalnih plata, ali upozoravaju da zahtjevi sindikata moraju uzeti u obzir ekonomske pokazatelje i mogućnosti poslovnog sektora.
Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić smatra da bi se novi iznos minimalne plate trebao utvrđivati na osnovu očekivane inflacije i rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Prema njegovim riječima, takav pristup podrazumijevao bi povećanje od nekoliko procenata, što je model koji primjenjuju i druge evropske zemlje.
Koliko je pitanje minimalnih primanja važno pokazuje i odnos plata prema troškovima života. Minimalna plata trenutno pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu. Čak ni radnici s visokom stručnom spremom ne mogu svojim primanjima podmiriti polovinu tih troškova.
Za pokrivanje osnovnih potreba jedne četveročlane porodice potrebne su najmanje tri minimalne plate. Ni prosječna primanja ne predstavljaju značajno olakšanje, jer prosječna plata u RS-u pokriva tek nešto više od polovine potrošačke korpe, dok je u Federaciji BiH taj odnos još nepovoljniji.
Ekonomisti traže rasterećenje privrede
Ekonomski analitičari saglasni su da je povećanje plata neophodno, ali upozoravaju da se taj proces ne može zasnivati isključivo na dodatnom opterećenju poslodavaca.
Zoran Pavlović smatra da bi smanjenje doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje moglo otvoriti prostor za značajniji rast neto plata.
Slično razmišlja i ekonomski analitičar Igor Gavran, koji ističe potrebu za fiskalnom reformom kojom bi se istovremeno omogućile veće plate zaposlenima i smanjili troškovi poslovanja kompanija.
Uz to, upozorava da povećanje primanja mora biti praćeno mjerama za suzbijanje inflacije i snižavanje cijena, kako bi radnici zaista osjetili poboljšanje životnog standarda.
Konačna odluka o iznosu minimalne plate za 2027. godinu još nije donesena. Pred sindikatima, poslodavcima i vlastima tako ostaje pitanje kako pronaći model koji će osigurati veća primanja radnicima, a istovremeno ne ugroziti poslovanje kompanija.
