Bosna i Hercegovina, koja je donedavno bila poznata kao izvoznik električne energije, danas se suočava s potpuno suprotnom situacijom. Umjesto da prodaje struju, država sve više zavisi od skupog uvoza, dok rudnici uglja, ključni resurs za domaću proizvodnju energije, tonu u sve dublju krizu.
Prema riječima stručnjaka za energetiku Edhema Bičakčića, prosječna cijena uvezene struje trenutno iznosi oko 350 eura po megavatsatu, dok je proizvodna cijena u termoelektranama oko 70 eura. To znači da BiH za uvezenu energiju plaća i do pet puta više nego što bi koštala domaća proizvodnja.
"Nema ponude za električnu energiju i cijene idu visoko u nebo. Na taj način ne može se dugoročno egzistirati. Može se prebroditi dan, dva, sedmica i to je kraj priče", upozorio je Bičakčić.
Rudnici u koncernu Elektroprivrede BiH na izdisaju
Jedan od ključnih uzroka krize je stanje u rudnicima uglja koji posluju u sastavu Elektroprivrede BiH. Direktor kompanije Sanel Buljubašić priznaje da su rudnici godinama zapostavljani, posebno u pogledu ulaganja u mehanizaciju i otkrivku.
"Rudnici su u jako teškom stanju, ne sada ove godine, nego generalno od ulaska u koncern. Tamo se puno raubovalo, kako rudari kažu, ta ležišta. Ugalj je sve dublji, a jako se malo ulagalo u mehanizaciju", kazao je Buljubašić.
Dodatan problem predstavlja i situacija u RMU Zenica, gdje su rudarima isplaćene zaostale plate, ali ne i doprinosi za zdravstveno osiguranje. Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona predložio je da Vlada Federacije BiH preuzme dug rudnika, koji premašuje 150 miliona KM, na desetogodišnju otplatu. Za sada, osim obećanja ministra Vedrana Lakića da će se raditi na rješenju, konkretnih pomaka nema.
Najavljeno poskupljenje struje i do 200 posto
Zbog nedostatka uglja i pada domaće proizvodnje, najavljeno je poskupljenje električne energije za privredu, iako konačna odluka još nije donesena. Bivši direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić upozorava da bi efektivno poskupljenje moglo biti mnogo veće od zvanično najavljenih brojki.
"S poskupljenjem koje se najavljuje od 31 posto, to će, praktično, biti poskupljenje u većoj tarifi od 140 do 150 posto, a u manjoj tarifi 200 posto. Da li je inflacija u posljednjih pet, šest godina bila ukupno veća od 10 ili 12 posto, a da struja poskupi i do 200 posto? To je strašno", istakao je Jerlagić.
Iz Elektroprivrede BiH poručuju da pregovori o cijenama i uslovima za korisnike još traju. Izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu Nevad Ikanović najavio je da se do kraja godine ne očekuje promjena cijena, dok za period nakon Nove godine ne može dati konkretnu garanciju.
Iz kompanije dodaju da razlike u cijeni energije proizilaze iz različitih izvora proizvodnje. Dok Elektroprivreda BiH proizvodi čak 80 posto energije iz termoelektrana, Elektroprivreda Republike Srpske ima balans 50:50 između termoelektrana i hidroelektrana, dok Elektroprivreda HZHB u svom portfoliju uopšte nema termoelektrana. Proizvodnja iz termoelektrana, kako navode, do tri puta je skuplja od one iz hidroelektrana.
Vlada RS garantuje kredite za ugalj i investicije
Problemi s nestabilnošću elektroenergetskog sistema pogodili su i Republiku Srpsku, gdje je Vlada dala garancije za podizanje kredita vrijednog 50 miliona maraka Elektroprivredi Republike Srpske. Sredstva će biti iskorištena za plaćanje uglja za potrebe Termoelektrane Ugljevik.
Dodatna garancija odobrena je i za kredit od devet miliona maraka namijenjen Rudniku i termoelektrani Gacko za kapitalne investicije. Ove mjere pokazuju koliko je elektroenergetski sistem u cijeloj zemlji pod pritiskom, a stručnjaci upozoravaju da bi bez ozbiljnih strukturnih reformi posljedice mogle pogoditi i privredu i domaćinstva već od naredne godine.
Odgovornost za nastalu situaciju, prema ocjeni Bičakčića, snosi Vlada Federacije BiH i resorno ministarstvo, koji su, kako navodi, donosili pogrešne strateške odluke koje nisu obezbijedile održivost proizvodnje uglja, ključnog resursa za domaću proizvodnju električne energije.
