Biznis

FBiH godišnje gubi više od 200 miliona KM zbog needefiniranog zakona o elektronskoj trgovini

Dok online kupovina u Federaciji BiH ubrzano raste, nedostatak zakona o elektronskoj trgovini otvara prostor sivoj ekonomiji i nelojalnoj konkurenciji, upozorava Federalno ministarstvo trgovine.

Podijeli:
FBiH godišnje gubi više od 200 miliona KM zbog needefiniranog zakona o elektronskoj trgovini
FBiH godišnje gubi više od 200 miliona KM zbog needefiniranog zakona o elektronskoj trgovini

Online kupovina u Federaciji Bosne i Hercegovine iz godine u godinu bilježi sve veći rast, ali entitet i dalje nema poseban zakon koji bi regulisao ovu oblast. Takvo stanje, upozoravaju iz Federalnog ministarstva trgovine, otvara prostor za neregistrovanu prodaju, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju prema trgovcima koji posluju u skladu sa zakonom.

Iako je Vlada FBiH nacrt Zakona o elektronskoj trgovini utvrdila još 16. jula ove godine, propis još nije prošao parlamentarnu proceduru. Prema procjenama resornog ministarstva, Federacija BiH zbog sive ekonomije u ovoj oblasti godišnje gubi više od 200 miliona KM javnih prihoda.

Tržište koje raste brže od propisa

Jasmin Kadić, savjetnik federalnog ministra trgovine i predsjednik Radne grupe za izradu zakona, ističe da je donošenje ovog propisa neophodno kako bi se uredilo tržište čiji razvoj znatno nadmašuje tempo zakonodavnih promjena.

Elektronska trgovina posljednjih godina bilježi snažan razvoj, dok značajan dio poslovnih aktivnosti još nije dovoljno obuhvaćen institucionalnim evidencijama i nadzorom. To stvara prostor za neregistrovanu prodaju, poresku nedisciplinu i nelojalnu konkurenciju, a potrošače često ostavlja bez računa, garancije i mogućnosti ostvarivanja zakonskih prava, kazao je Kadić.

Kadić naglašava da je utvrđivanjem nacrta Vlada FBiH napravila važan korak, ali da dalja dinamika zavisi isključivo od parlamenta. Zakon je pripremila radna grupa u kojoj su učestvovali predstavnici Ministarstva trgovine, udruženja za e-trgovinu, vodećih internet platformi, inspekcije i Porezne uprave FBiH.

Problem prodaje putem društvenih mreža

Poseban izazov predstavlja prodaja preko Facebooka, Instagrama i TikToka, gdje se proizvodi nude putem privatnih profila, često bez jasno navedenih podataka o prodavcu. Nacrt zakona predviđa da se ovakva prodaja tretira po istim pravilima kao i klasična elektronska trgovina, ukoliko se radi o kontinuiranoj, organizovanoj aktivnosti.

Ako neko putem Facebooka, Instagrama ili TikToka kontinuirano oglašava proizvode, prima narudžbe, organizuje dostavu i ostvaruje prihod kroz organizovanu prodaju, riječ je o aktivnosti koja ima obilježja trgovinske djelatnosti. Činjenica da se prodaja odvija putem privatnog profila ne može biti osnova za izbjegavanje zakonskih obaveza, pojasnio je Kadić.

On dodaje da cilj nije ograničavati građane koji povremeno prodaju vlastite rabljene stvari, poput odjeće ili telefona, nego spriječiti da se iza formalno privatnih profila krije stalna, neregistrovana trgovina.

Kazne do 30.000 KM i pojačan nadzor

Nacrtom zakona predviđene su i nadležnosti institucija zaduženih za provedbu propisa. Upravni nadzor vodilo bi Federalno ministarstvo trgovine, dok bi inspekcijski nadzor obavljali tržišni inspektori na federalnom, kantonalnom, gradskom i opštinskom nivou.

  • Kontrola bi obuhvatila internet stranice, profile na društvenim mrežama, elektronske narudžbe i evidencije transakcija
  • Novčane kazne za pravne osobe kreću se od 3.000 do 30.000 KM
  • Sankcije su predviđene i za platforme te dostavne službe koje ne poštuju zakonske obaveze

Kadić naglašava da cilj nije kažnjavanje trgovaca, već uspostavljanje jednakih uslova poslovanja za sve učesnike na tržištu.

Usklađivanje sa evropskim standardima

Nacrt zakona izrađen je u skladu sa relevantnim direktivama Evropske unije, a njegova primjena trebalo bi da doprinese većoj pravnoj sigurnosti i jačanju konkurentnosti domaćih trgovaca. Kadić smatra da elektronska trgovina predstavlja značajnu razvojnu priliku za male preduzetnike i domaće proizvođače, kojima digitalni kanali omogućavaju pristup kupcima bez velikih ulaganja u fizičku prodajnu mrežu.

Istovremeno je upozorio da prekogranična priroda e-trgovine zahtijeva saradnju entitetskih i državnih nivoa vlasti, posebno kada je riječ o stranim platformama, carinskoj politici i oporezivanju.

Usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom nije samo ispunjavanje obaveza na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. To je prije svega prilika da uredimo domaće tržište, suzbijemo nelojalnu konkurenciju i stvorimo povoljnije poslovno okruženje za domaće preduzetnike, poručio je Kadić.

Povezane vijesti