Njemačka industrija suočava se sa ozbiljnom krizom koja se produbljuje iz mjeseca u mjesec. Prema podacima udruženja poslodavaca Metall NRW, u sektoru metalne i elektroindustrije trenutno se svakog mjeseca izgubi oko 10.000 radnih mjesta. Predstavnici poslodavaca upozoravaju da se stanje dodatno pogoršava zbog visokih troškova rada, skupe energije, poreznog opterećenja, birokratije i sve jače međunarodne konkurencije.
Skoro 350.000 izgubljenih radnih mjesta od 2019. godine
Prema podacima udruženja Gesamtmetall, u njemačkoj metalnoj i elektroindustriji u augustu 2026. godine bilo je zaposleno oko 3,72 miliona ljudi. To je za 94.100 zaposlenih manje nego godinu ranije, odnosno pad od 2,5 posto. Od 2019. godine u ovom sektoru izgubljeno je gotovo 350.000 radnih mjesta.
Najteže je pogođena automobilska industrija. U protekloj godini proizvođači automobila i njihovi dobavljači izgubili su 42.300 radnih mjesta, što predstavlja pad od 5,8 posto. Zaposlenost u ovom sektoru trenutno je na najnižem nivou od 2005. godine. Pored automobilske industrije, otpuštanja su zabilježena i u mašinskoj, hemijskoj te metaloprerađivačkoj industriji.
Pad konkurentnosti njemačkih kompanija
Predstavnici poslodavaca smatraju da visoki troškovi proizvodnje ozbiljno ugrožavaju konkurentnost njemačkih kompanija na globalnom tržištu. Iako pojedine firme i dalje dobijaju narudžbe, njihova realizacija u Njemačkoj sve češće nije ekonomski isplativa. Trenutna proizvodnja u metalnoj i elektroindustriji oko 15 posto je niža nego 2018. godine.
Zbog slabe potražnje, kompanije smanjuju proizvodne kapacitete, odgađaju planirana ulaganja i izbjegavaju otvaranje novih radnih mjesta, što dodatno usporava oporavak sektora.
Zaoštreni pregovori poslodavaca i sindikata
Trenutna kriza dodatno komplikuje pregovore između poslodavaca i sindikata IG Metall. Sindikat traži povećanje plaća od pet posto za period od 12 mjeseci, uz garancije za očuvanje postojećih radnih mjesta i proizvodnih pogona.
Poslodavci nude znatno manje, jednokratnu isplatu u visini od jedan posto prosječne godišnje bruto plaće u julu 2027. godine, trajno povećanje plaća od 1,3 posto od jula 2028. godine, te kolektivni ugovor u trajanju od 26 mjeseci. Sindikat je odbio ovakvu ponudu, ocjenjujući je nedovoljnom.
Štrajkovi upozorenja traju od početka novembra, a prema sindikalnim podacima, do 6. novembra u njima je učestvovalo više od 400.000 zaposlenih.
Gubitak industrijskih radnih mjesta ima posljedice i za državni budžet te socijalne fondove. Zaposleni u metalnoj i elektroindustriji u prosjeku zarađuju oko 72.000 eura godišnje. Gubitkom ovakvih radnih mjesta smanjuju se prihodi domaćinstava, ali i porezni prihodi te uplate za zdravstveno i penzijsko osiguranje.
Posebno su ugrožene regije koje ekonomski zavise od proizvođača automobila, njihovih dobavljača i mašinske industrije, jer o poslovanju tih kompanija zavise i brojna lokalna preduzeća te uslužne djelatnosti u tim područjima.
