Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), upozorio je da Evropa ulazi u zimski period sa historijski niskim zalihama plina, dok američko-izraelski sukob sa Iranom narušava globalne lance snabdijevanja energentima. Prema njegovim riječima, kontinent neće moći podnijeti dodatne poremećaje u snabdijevanju.
Govoreći za Al Jazeeru na marginama konferencije u Berlinu, Birol je istakao da poremećaji u Hormuškom tjesnacu pogađaju cijeli svijet, ali da je Evropa posebno osjetljiva na te promjene. On smatra da bi se region mogao suočiti sa rastom cijena ukapljenog prirodnog plina (LNG), čak i u slučaju brzog smirivanja tenzija u Perzijskom zaljevu.
"Najbolji dan za prekid vatre bio bi jučer", izjavio je Birol, dodajući da su zalihe plina sa kojima Evropa ulazi u ovu zimu znatno niže od historijskih prosjeka.
Evropska zavisnost od uvoznog plina
Evropske zemlje godinama se oslanjaju na uvozni plin za proizvodnju električne energije i grijanje tokom hladnih mjeseci. Prije izbijanja sukoba, skoro deset posto ukapljenog prirodnog plina namijenjenog Evropi prolazilo je kroz Hormuški tjesnac, a iranski napadi na brodove doveli su do naglog pada uvoza.
Trenutno su evropska skladišta plina popunjena samo 72 posto, u poređenju sa uobičajenih 90 posto u ovom periodu godine. Analitičari procjenjuju da ovaj manjak odgovara količini energije potrebnoj za snabdijevanje između 10 i 12 miliona domaćinstava. Zbog toga ministri energetike Evropske unije razmatraju mogućnost poziva građanima i preduzećima da ograniče potrošnju.
- Zalihe plina niže su za oko 18 posto od uobičajenog nivoa
- Manjak odgovara potrebama do 12 miliona domaćinstava
- Azijske zemlje dodatno se takmiče za isporuke plina sa Bliskog istoka
Rizici od prevelike zavisnosti
Birol je naglasio da je njegova agencija godinama upozoravala na prekomjernu zavisnost Evropske unije od ruskih energenata, kao i na preranu obustavu nuklearnih kapaciteta, koji su državama omogućavali veću energetsku samostalnost. Ova upozorenja su se, prema njegovim riječima, obistinila nakon invazije na Ukrajinu, kada je Moskva smanjila isporuke plina kao odgovor na sankcije.
Osim problema sa plinom, Evropska unija se suočava i sa nestašicom uvoznih naftnih derivata poput dizela, koji je ključan za teretni saobraćaj, poljoprivredu i industriju. Birol je objasnio da su ukrajinski napadi na ruske rafinerije dodatno pogoršali situaciju, obustavljajući oko trećine isporuka iz Rusije.
Podsjetimo, zemlje skupine G7 dogovorile su u martu plasiranje 400 miliona barela sirove nafte i dizela iz strateških rezervi na svjetsko tržište, a Birol je lično koordinirao tu isporuku, što je treći put da je njegova agencija morala intervenisati od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Iako Evropska unija planira trajno obustaviti uvoz ruskog plina, pojedine članice, poput Francuske, ponovo su povećale narudžbe usred krize u Perzijskom zaljevu, što pokazuje koliko je kontinent i dalje ranjiv na globalne energetske potrese.
