Biznis

Terminal na Krku postaje ključna tačka za dopremu američkog plina u BiH i srednju Evropu

Hrvatski LNG terminal na otoku Krku mogao bi postati jedno od glavnih čvorišta za snabdijevanje Bosne i Hercegovine i srednje Evrope američkim plinom, dok Evropska unija postupno napušta rusku energiju.

Podijeli:
Terminal na Krku postaje ključna tačka za dopremu američkog plina u BiH i srednju Evropu
Terminal na Krku postaje ključna tačka za dopremu američkog plina u BiH i srednju Evropu

Hrvatski terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku mogao bi u narednim godinama preuzeti važnu ulogu u snabdijevanju Bosne i Hercegovine, srednje Evrope, a u budućnosti i Ukrajine, američkim plinom. Ova promjena dolazi u trenutku kada Evropska unija postepeno prekida energetsku zavisnost od Rusije.

Prema podacima iz 2025. godine, Rusija je pokrivala oko 12 posto ukupnog uvoza plina u EU, računajući i isporuke putem gasovoda i ukapljeni prirodni plin. Unija je usvojila plan potpune zabrane uvoza ruskog LNG-a od početka 2027. godine, dok bi snabdijevanje putem gasovoda trebalo prestati do jeseni iste godine.

Proširenje kapaciteta terminala na Krku

Kako bi se pripremila za veći uvoz iz drugih izvora, EU je uložila milijarde eura u izgradnju i proširenje terminala za LNG. Jedan od najznačajnijih projekata je plutajući terminal kod Omišlja na Krku, čiji je maksimalni godišnji kapacitet nakon proširenja povećan sa 3,9 na 6,1 milijardu kubnih metara plina.

Terminal je počeo s radom 2021. godine i trenutno opslužuje ne samo Hrvatsku, već i susjedne zemlje povezane regionalnom gasovodnom mrežom. Postojeći gasovodi već omogućavaju transport plina prema Mađarskoj i drugim dijelovima srednje Evrope.

Južna interkonekcija kao ključna karika za BiH

Za Bosnu i Hercegovinu od posebnog je značaja planirana Južna plinska interkonekcija, koja bi povezala zemlju s hrvatskim energetskim sistemom i terminalom na Krku. Trasa bi vodila pravcem Split - Zagvozd - Posušje - Tomislavgrad - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik, uz dodatne krakove prema drugim gradovima.

Energetski analitičar Ivan Brodić objasnio je pozadinu američkog interesa za ovaj projekat.

Amerikanci više ne žele ruski kapital u energetskom sektoru ovog područja. Zbog toga insistiraju na plinskom povezivanju Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su u aprilu međudržavni sporazum o izgradnji ove interkonekcije. Projekat bi BiH omogućio pristup alternativnom izvoru snabdijevanja, umjesto sadašnje gotovo potpune zavisnosti od ruskog plina koji stiže preko Srbije.

Američka strategija za region

Sjedinjene Američke Države već su najveći pojedinačni dobavljač LNG-a za evropsko tržište. Prema procjenama Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu, SAD bi tokom 2026. godine mogle prestići Norvešku i postati najveći ukupni dobavljač prirodnog plina za EU i Evropu.

Američki sekretar za energetiku Chris Wright ranije je predstavio inicijativu pod nazivom

Povezane vijesti