Nauka

Češki speleolozi otkrili najveće podzemno termalno jezero na Balkanu

U kanjonu Vromoner na jugu Albanije češki speleolozi pronašli su podzemno termalno jezero dugo 138 metara, koje sadrži više od osam miliona litara tople mineralne vode.

Podijeli:
Češki speleolozi otkrili najveće podzemno termalno jezero na Balkanu
Češki speleolozi otkrili najveće podzemno termalno jezero na Balkanu

Češki speleolozi saopštili su da su u južnoj Albaniji, u blizini granice s Grčkom, pronašli najveće poznato podzemno termalno jezero na svijetu. Jezero, nazvano Neuron, nalazi se na dnu jame duboke više od 100 metara i dugo je čak 138 metara.

Prema podacima istraživača, u jezeru se nalazi oko 8.335 kubnih metara tople mineralne vode, što iznosi gotovo 8,3 miliona litara, odnosno otprilike koliko stane u tri i po olimpijska bazena.

Put do otkrića u kanjonu Vromoner

Istraživači su prvi put do ovog podzemnog sistema u kanjonu Vromoner došli 2021. godine, u ekspediciji koju je predvodio speleolog Marek Audy. Ekspediciju je finansirala češka fondacija Nadace Neuron, po kojoj je jezero i dobilo ime.

Do lokacije ih je doveo visok stub pare koji se dizao iz krečnjačkog masiva. Para je izlazila iz duboke jame koju su nazvali Atmos, a na njenom dnu pronašli su snažan dotok termalne vode i veliko podzemno jezero.

Godine 2024. tim se vratio na lokaciju opremljen 3D skenerima kako bi precizno izmjerio dimenzije jezera. Mjerenja su pokazala da je jezero dugo 138,3 metra, široko 42 metra, s obimom od 345 metara.

Svod iznad vode je, prema fondaciji, tri puta veći od glavne dvorane Narodnog pozorišta u Pragu.

Kako nastaju ovakve pećine

Za razliku od većine krških pećina koje nastaju djelovanjem kišnice, ove pećine formirane su posebnim procesom. Topla voda iz dubine nosi sumporovodik, koji u kontaktu s kisikom stvara sumpornu kiselinu. Ta kiselina postepeno otapa krečnjak i širi podzemne dvorane, a stručnjaci ovaj proces nazivaju speleogeneza sumpornom kiselinom.

U blizini se nalazi i Sumporna pećina, duga 520 metara, u kojoj voda ima stalnu temperaturu od 27 stepeni, a koncentracija sumporovodika u vazduhu blizu izvora dostiže visoke vrijednosti. Istraživači okupljeni oko rumunskog Instituta za speleologiju upozoravaju da ovo krško područje i dalje nije zvanično zaštićeno, iako su u okolini proglašeni nacionalni parkovi.

Povezanost podzemnih tokova vode

Krajem 2025. godine Audy je, zajedno s hidrogeolozima Karlovog univerziteta u Pragu te rumunskim i albanskim kolegama, objavio rezultate testova bojenja vode u časopisu International Journal of Speleology. Testovi su pokazali da voda iz pećinskih jezera stiže do gotovo svih okolnih izvora.

Zaključak istraživača je da dovodni kanali ne nose samo čistu vodu iz dubine, već mješavinu duboke vode i vode iz jezera koja se nalaze uzvodno. Ovo otkriće ima praktičan značaj, jer pokazuje da je podzemni sistem znatno povezaniji nego što se ranije pretpostavljalo, što je važno za sva područja gdje stanovništvo koristi vodu iz krških izvora.

Prema riječima predstavnika fondacije, za ovo otkriće zanimanje je pokazao i National Geographic, kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou. Audy ističe da tim planira nastaviti istraživanja kako bi se bolje razumjela geologija i biologija ovog jedinstvenog područja.

Povezane vijesti