Ivo Lučić, hrvatski historičar i dugogodišnji istraživač poratne historije Bosne i Hercegovine, predstavio je svoju novu knjigu naslovljenu "Škripari, hrvatski pokret otpora u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.". Riječ je o rezultatu dvadesetogodišnjeg istraživanja arhivske građe, u kojem je autor rekonstruisao oko 2.500 imena učesnika pokreta otpora, njihovih pomagača, ali i pripadnika represivnog komunističkog aparata.
Lučić objašnjava da su Škripari bili mladi Hrvati koji su se odupirali komunističkoj vlasti u Hercegovini i dijelovima Bosne, uglavnom pripadnici poraženih snaga Nezavisne Države Hrvatske, ali i pojedinci koji su dezertirali iz Jugoslavenske armije ili nisu imali nikakvo ratno iskustvo.
Represija i "bratstvo i jedinstvo"
Prema Lučićevim navodima, komunističke vlasti su nakon rata sprovodile politiku koju je nazivao "politikom bratstva i jedinstva", koja je u praksi značila nametanje jedinstvenog ideološko-političkog i identitetskog obrasca. Historičar navodi da je popisano oko 24.000 Hrvata iz tri hercegovačke županije poginulih u Drugom svjetskom ratu, od čega je 16.000 ubijeno poslije rata, uz prosječnu starost žrtava od 23 godine.
"Hrvatska šutnja je jedna od manifestacija podređenosti hrvatskog naroda u Jugoslaviji, a to je posebno bilo izraženo u BiH", kaže Lučić.
Historičar smatra da je tema Škripara bila decenijama tabu, jer se o hrvatskim ratnim i poratnim žrtvama govorilo samo šapatom, u uskim porodičnim krugovima.
Preglasavanje Hrvata i izbori 2026.
U intervjuu se posebno osvrnuo na aktuelnu političku situaciju, podsjećajući da su Hrvati u BiH četiri puta ostali bez legitimno izabranog člana Predsjedništva, 2006., 2010., 2018. i 2022. godine, zbog preglasavanja od strane bošnjačkog biračkog tijela.
Lučić upozorava da Ustav BiH jasno definiše hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva, te da ne postoji mogućnost da jedan narod bira predstavnika drugog naroda. Uoči izbora zakazanih za 2026. godinu, historičar ističe da postoji realna opasnost od ponavljanja istog scenarija, posebno jer je kandidat koji računa na bošnjačke glasove za hrvatskog člana Predsjedništva Slaven Kovačević, čovjek koji je pred Evropskim sudom za ljudska prava tvrdio da nije pripadnik nijednog konstitutivnog naroda.
- Hrvati su četiri puta ostali bez izabranog člana Predsjedništva zbog preglasavanja
- Lučić poziva na podršku jedinstvenom hrvatskom kandidatu
- Historičar upozorava na dugoročne posljedice na hrvatsko bošnjačke odnose
Kritika bošnjačke i srpske politike
Govoreći o odnosu bošnjačke i srpske političke elite prema hrvatskoj historiji, Lučić navodi da se srpski dio vlasti vraća na jugoslavensko komunističku mitomaniju o žrtvama u Jasenovcu, dok bošnjačka elita to većim dijelom podržava.
"Bošnjačka politička elita se sa srpskom nadmeće u ustašizaciji Hrvata", poručuje Lučić, dodajući da se time prikriva i vlastita historijska uloga tokom Drugog svjetskog rata.
Na kraju razgovora, historičar poručuje hrvatskim političkim predstavnicima da lične ambicije ne mogu biti opravdanje za ugrožavanje nacionalnih interesa, te da političko nasilje i krivotvorenje Ustava neće ostati bez posljedica u dugoročnoj perspektivi.
