Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović održala je govor na Evropskom institutu Univerziteta u Zürichu, u dvorani u kojoj je britanski premijer Winston Churchill 1946. godine održao svoj historijski govor o budućnosti Evrope nakon Drugog svjetskog rata. U tom govoru Churchill je pozvao na osnivanje Vijeća Evrope, institucije koju je nedavno preuzela ministrica vanjskih poslova Hrvatske Marija Pejčinović Burić, kao i na stvaranje Sjedinjenih Evropskih Država.
Govoreći sa istog mjesta gotovo sedamdeset godina kasnije, Grabar-Kitarović je poručila da nejednakost među evropskim državama i danas postoji. Podsjetila je na sedam hiljada kilometara dugu Željeznu zavjesu koja je nakon rata podijelila kontinent na dva dijela, izolujući istočne države i stavljajući ih pod represivne vlasti.
Predsjednica je istakla da je i Jugoslavija, kao nesvrstana država, bila iza te zavjese.
Od Željezne do Svilene zavjese
Grabar-Kitarović je ustvrdila da se Željezna zavjesa danas transformisala u ono što je nazvala Svilenom ili Pamučnom zavjesom, jer i dalje postoje razlike između zapadnog i istočnog dijela Evrope, odnosno između takozvanih starih i novih članica Evropske unije.
Vide se razlike u životnim standardima, u stanju infrastrukture, ali i mentalne razlike.
Pred nekoliko stotina prisutnih naglasila je da je danas nužno brisanje tih granica te fokusiranje na koheziju i povezanost, što bi, kako je rekla, ojačalo Evropu i njenu poziciju u odnosu na druge svjetske sile.
Upozorila je da je raslojavanje Evrope i stvaranje takozvane druge klase građana najopasnija stvar koja se danas može desiti, jer bi to dodatno izazvalo ogorčenost stanovništva prema Evropskoj uniji. U tom kontekstu spomenula je Inicijativu triju mora, koju je pokrenula zajedno sa poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, a čiji je cilj izjednačavanje standarda starih i novih članica EU.
Poziv na širenje Unije prema jugoistoku
Grabar-Kitarović je govorila i o potrebi širenja Evropske unije na jugoistok kontinenta, iznijevši mišljenje da će taj dio Evrope imati mir i sigurnost samo kada budu potpuno integrisane u EU, a one države koje to žele i u NATO alijansu.
Naglasila je da ne voli termin "Balkan", iako poštuje one koji se ponose svojim porijeklom iz tog regiona. Prema njenom mišljenju, riječi "Balkan" i "balkanizacija" postale su sinonimi za rat i patnju, što ne doprinosi pozitivnoj percepciji Evropljana kada je riječ o daljnjem širenju Unije. Kao alternativu predložila je geografski neutralan termin "jugoistok Evrope".
- Sedam hiljada kilometara dugačka Željezna zavjesa podijelila Evropu nakon Drugog svjetskog rata
- Jugoslavija kao nesvrstana država također je bila iza te zavjese
- Inicijativa triju mora ima za cilj izjednačavanje standarda članica EU
- Predsjednica predlaže termin "jugoistok Evrope" umjesto "Balkan"
Potreba za rebrendiranjem Evropske unije
Osvrćući se na Evropsku uniju u širem smislu, Grabar-Kitarović je rekla da bi Unija trebala proći kroz svojevrsno rebrendiranje ukoliko želi postati globalna sila, odnosno, kako je opisala, najveće područje slobode, jednakosti, sigurnosti, prilika i blagostanja za sve svoje građane.
Upozorila je da se Evropa trenutno nalazi u opasnom trenutku jer se dijeli na različite grupe, pozivajući na pronalazak zajedničkih vrijednosti i temelja. Ipak, izrazila je i optimizam u pogledu budućnosti kontinenta.
Evropa je ustala, a naš je zadatak da joj ne dopustimo da padne kada se spotakne. Ovo je jedan od tih trenutaka i smatram da se moramo ujediniti i početi raditi na tome da ustane.
Ovim riječima predsjednica je zaokružila svoj govor, podsjetivši na Churchillovu poruku iz 1946. godine, kada je britanski premijer pozvao Evropu da ustane nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu.
