Ratko Mladić, bivši general Vojske Republike Srpske osuđen za genocid u Srebrenici, preminuo je 27. augusta u zatvoru u nizozemskom Den Haagu, gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora. Samo nekoliko sati nakon objave vijesti, ministar pravosuđa Srbije Nenad Vujić izjavio je da će Mladić biti sahranjen uz najviše državne počasti, dok će o mjestu sahrane odlučiti porodica.
Ova izjava izazvala je oštre reakcije analitičara, pravnih stručnjaka i evropskih institucija, koji upozoravaju da bi takav potez predstavljao daljnju relativizaciju ratnih zločina i genocida u Srebrenici.
Reakcije stručnjaka na najavu sahrane
Olga Manojlović Pintar, viša naučna saradnica Instituta za noviju istoriju Srbije, ocijenila je da je Vujićeva izjava logičan nastavak dugogodišnjeg odnosa srbijanskih vlasti prema presudama međunarodnih sudova. Ona ističe da bi eventualna realizacija sahrane bila dodatni dokaz zvanične politike koja se ne zasniva na priznavanju istine, već na relativizaciji zločina.
"Pokop osuđenog ratnog zločinca uz državne počasti bit će još jedan dokaz perfidne politike prema susjedima koja je konstantni izvor napetosti u regiji", kaže Manojlović Pintar.
Advokat Mihailo Pavlović, pravni stručnjak za pitanja ratnih zločina, smatra da Srbija ovakvim potezima želi učvrstiti svoju ulogu u genocidu u Srebrenici, uprkos presudi Međunarodnog suda pravde koja je utvrdila da Srbija nije direktno počinila genocid, ali da ga nije spriječila.
Stav Evropske komisije i zvaničnika Srbije
Evropska komisija se oglasila povodom najave, poručivši da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti sa osnovnim evropskim vrijednostima i da tome nema mjesta ni u Evropskoj uniji niti u zemljama kandidatima za članstvo.
- Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije osudio niti se distancirao od Vujićeve izjave, već je kritikovao Haški tribunal zbog toga što Mladić nije mogao umrijeti u Srbiji.
- Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić ocijenio je odluku suda kao "anticivilizacijsku".
- Dio opozicionih stranaka, poput Demokratske stranke, poručio je da smrt pojedinca ne može izbrisati odgovornost za počinjene zločine.
Istovremeno, predsjednik Nove demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović izjavio je da je Mladić predvodio borbu za slobodu srpskog naroda, dok pokret "Mi, snaga naroda" njega smatra herojem takozvanog "odbrambeno-otadžbinskog rata".
Devet godina suđenja i pravni aspekti
Mladić je uhapšen u Srbiji 2011. godine nakon petnaest godina skrivanja, a suđenje pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju počelo je 2012. godine. Presuda, zasnovana na skoro deset hiljada dokaznih materijala i svjedočenjima 591 svjedoka, potvrdila je njegovu krivicu za genocid u Srebrenici, progone i ubistva širom Bosne i Hercegovine, kao i teror nad civilima u Sarajevu. Žalbeno vijeće potvrdilo je presudu 2021. godine.
Pavlović upozorava da bi državna sahrana uz vojne počasti mogla otvoriti prostor za pravne postupke porodica žrtava protiv Srbije, zbog kršenja prava na život i zabrane diskriminacije.
"Moj je utisak da Srbiji, u ovom trenutku, to ne bi bilo od prevelikog značaja jer je želja za zauzimanjem mjesta u mračnom hodniku historije devedesetih jača od bilo kakvih drugih posljedica", zaključuje Pavlović.
