Na brdu Galac iznad Mostara ove sedmice obilježena je 35. godišnjica izlaska hrvatskih branitelja iz Širokog Brijega na ovu strateški važnu kotu. Prema svjedočenjima učesnika, tim činom spriječen je pokušaj odsijecanja zapadne Hercegovine od Mostara, kao i presijecanja Dalmacije, dok je obrana ove kote, po mnogima koji su u tome učestvovali, predstavljala značajan doprinos odbrani Republike Hrvatske.
Izlaskom širokobrijeških branitelja na brdo Galac 21. oktobra 1991. godine osujećeni su planovi tadašnje JNA i srpskih paravojnih formacija da zapadnu Hercegovinu odsijeku od Mostara.
Sjećanja učesnika na odlučujuće dane
Svjedok tog vremena, tadašnji predsjednik Skupštine opštine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, prisjetio se trenutka donošenja odluke o zauzimanju ove kote. Prema njegovim riječima, jedan od prvih širokobrijeških komandanata HVO-a, Ivan Primorac Lukić, donio je vojnu kartu koja je, kako navodi, poremetila planove protivničke strane.
Među prvima koji su stigli na Galac bili su Vladimir Bokšić i mještanin Anton Tonćo Cvitković, čije je detaljno poznavanje terena, kako sam kaže, bilo presudno u tim danima.
Nismo tada razmišljali toliko krupno, prvo smo branili sebe, rekao je Anđelko Mikulić prisjećajući se atmosfere u danima zauzimanja kote.
Značaj za cijelu Hercegovinu i Dalmaciju
Mnogi učesnici Domovinskog rata smatraju da je upravo zauzimanje ovog položaja bilo ključno ne samo za odbranu Hercegovine, nego i za sigurnost Dalmacije. Iako akteri u trenutku odlučivanja nisu sagledavali širu stratešku sliku, kasnije se pokazalo da je odluka imala dalekosežne posljedice za cijelo područje.
- Spriječeno je odsijecanje zapadne Hercegovine od Mostara
- Onemogućeno je presijecanje Dalmacije
- Odbrana kote ocijenjena je važnom za širi tok Domovinskog rata
Trajno obilježje sjećanja
Na brdu Galac širokobriješki branitelji su 2021. godine postavili spomen ploču kao trajni podsjetnik na jedan od ključnih trenutaka na početku Domovinskog rata. Svjedočenja učesnika i danas predstavljaju važan dio usmene historije o periodu u kojem se odlučivalo o odbrani ovih prostora i domova stanovnika zapadne Hercegovine.
