Vijesti

Analitičari iz Brisela: Političari u BiH širili dezinformacije o Evropskoj uniji, mediji podijeljeni po stranačkim linijama

Briselski istraživački centar European Policy Centre upozorava da su izbori u BiH i Srbiji otkrili ozbiljne slabosti u medijskim slobodama i borbi protiv dezinformacija, a posebno je istaknuto da su dezinformacijama o EU doprinosili i javni zvaničnici u BiH.

Podijeli:
Analitičari iz Brisela: Političari u BiH širili dezinformacije o Evropskoj uniji, mediji podijeljeni po stranačkim linijama
Analitičari iz Brisela: Političari u BiH širili dezinformacije o Evropskoj uniji, mediji podijeljeni po stranačkim linijama

Izbori održani u oktobru u Bosni i Hercegovini i Srbiji donijeli su različite političke rezultate, ali su obje zemlje pokazale ozbiljne nedostatke u oblasti medijskih sloboda, širenja dezinformacija i nadzora nad političkim kampanjama na internetu. To je zaključak analize briselskog istraživačkog centra European Policy Centre (EPC), koji upozorava da takvi problemi direktno ugrožavaju integritet izbora i mogućnost građana da donose informisane političke odluke.

Autorica analize, Berta López Domènech, navodi da su izbori u dvije zemlje održani u različitim društvenim i političkim okolnostima, ali da ih je obilježio sličan obrazac problema u medijskom i digitalnom prostoru. U BiH su, prema njenoj ocjeni, dominirali politička apatija i niska izlaznost, dok su etničke stranke učvrstile pozicije nakon kampanje obilježene identitetskim pitanjima. U Srbiji je, nasuprot tome, Studentska lista pobijedila nakon 14 godina vladavine Srpske napredne stranke.

Mediji podijeljeni po etničkim i stranačkim linijama

Analiza ukazuje da su tradicionalni mediji u Srbiji favorizovali tada vladajuću stranku, dajući velik prostor bivšem predsjedniku Aleksandru Vučiću, dok je opozicija često predstavljana negativno. U Bosni i Hercegovini medijsko izvještavanje bilo je fragmentirano duž etničkih i stranačkih linija.

U obje zemlje kampanje je obilježila polarizacija, a društvene mreže korištene su za širenje zapaljive retorike. Autorica se poziva na nalaze Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), koji je ukazao na nedostatak transparentnosti u načinu na koji internetske platforme favoriziraju određene sadržaje, kao i na nedovoljan nadzor nad političkim kampanjama na mreži.

Takvo okruženje negativno utiče na kvalitet javne rasprave i otežava građanima donošenje informisanih odluka, navodi se u analizi EPC-a.

Javni zvaničnici širili dezinformacije o evropskom putu BiH

Posebna pažnja u analizi posvećena je dezinformacijama o Evropskoj uniji i procesu evropskih integracija. Prema istraživanju organizacije Zašto ne, na koje se EPC poziva, širenju dezinformacija o EU i procesu pristupanja doprinosili su i javni zvaničnici u BiH, koji su takve informacije koristili za opravdavanje političkih stavova, pripisivanje zasluga ili diskreditaciju Unije.

U pojedinim narativima EU je predstavljana kao demokratski nelegitimna i licemjerna, ali i kao vanjski faktor koji navodno nastoji potkopati suverenitet države. Autorica navodi da su vlasti u pojedinim slučajevima koristile takve narative kako bi skrenule pažnju s vlastite odgovornosti za izostanak napretka na evropskom putu.

Prema monitoringu srbijanske organizacije CRTA, narativi protiv Evropske unije čine približno trećinu sadržaja povezanih s manipulacijom informacijama u srbijanskim medijima.

Evropska komisija: BiH bez napretka u slobodi izražavanja

Analiza se osvrće i na paket proširenja Evropske komisije, objavljen 4. novembra, prema kojem je Srbija tokom protekle godine nazadovala u oblasti slobode izražavanja, dok Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak. U obje zemlje usklađivanje s Evropskim aktom o slobodi medija ostaje nedovoljno, kao i pripreme za provođenje evropskog Akta o digitalnim uslugama (DSA).

Autorica upozorava i na sve veći jaz između Crne Gore i Albanije, koje napreduju u pristupnom procesu, i ostalih država Zapadnog Balkana. Dok su Crna Gora i Albanija dobile mape puta s konkretnim koracima za članstvo, BiH i Srbija i dalje se suočavaju s ozbiljnim izazovima u integritetu izbora i medijskim slobodama.

EPC preporučuje snažniju saradnju s velikim internetskim platformama tokom izbornih kampanja, uspostavljanje kontaktnih tačaka za nadležne institucije te transparentno izvještavanje o postupanju po prijavama manipulativnih sadržaja. Autorica zaključuje da usklađivanje BiH i Srbije s evropskim digitalnim zakonodavstvom ne treba posmatrati isključivo kao tehničku obavezu, već kao ključni preduslov za suzbijanje dezinformacija, jačanje integriteta izbora i napredak prema članstvu u Evropskoj uniji.

Povezane vijesti