Uoči nedjeljnih opštih izbora u Bosni i Hercegovini, na kojima se po prvi put uvodi nova izborna tehnologija, pažnju javnosti privukao je deklasificirani dokument Centralne obavještajne agencije (CIA) koji opisuje tehničke mogućnosti manipulacije elektronskim izbornim sistemima. U dokumentu se više puta spominje kompanija Smartmatic, čiji je bosanskohercegovački ogranak predvodio grupu ponuđača kojoj je Centralna izborna komisija BiH dodijelila posao vrijedan 74,5 miliona KM za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.
Riječ je o dokumentu od šest stranica pod naslovom "Summary of Select Intelligence Reporting from 2004-2020 on Venezuela's Electronic Voting Manipulation Capabilities", koji sažima obavještajne izvještaje prikupljene u periodu od 2004. do 2020. godine. Dokument je deklasificiran u julu 2026. godine i objavljen na zvaničnim stranicama Bijele kuće, u okviru materijala koji se odnose na ranjivosti elektronskih izbornih sistema i sistema za prebrojavanje glasova.
Šta dokument otkriva o mogućim manipulacijama
Prema navodima Bijele kuće, dokumenti pokazuju da je CIA godinama pratila planove venecuelanskih vlasti za digitalno manipulisanje izborima, posebno u 2020. godini. Jedan od izvještaja opisuje da su prije predsjedničkih izbora 2012. godine venecuelanske obavještajne službe, izborno tijelo i predstavnici kompanije Smartmatic navodno učestvovali u planiranju mogućeg utjecaja na rezultate putem unaprijed programiranih uređaja za glasanje.
Posebno zabrinjavajući je dio koji se odnosi na 2020. godinu, gdje CIA opisuje znatno sofisticiraniji scenario. Prema obavještajnim informacijama, razmatrana je mogućnost stvaranja virtuelnih uređaja za glasanje koji bi oponašali legitimne uređaje, a čiji podaci bi se potom mogli koristiti za manipulaciju centralnim izbornim sistemom.
Scenario je uključivao kopiranje digitalnih zapisa i hash datoteka, oponašanje stvarnih uređaja, zamjenu podataka te generisanje izmijenjenih rezultata koji bi izgledali kao da potiču od legitimnih uređaja.
Upravo je ovaj dio ključan, jer opasnost koju CIA opisuje nije samo mogućnost promjene broja glasova, nego stvaranje digitalnog traga koji izgleda potpuno vjerodostojno. Takav pristup bi mogao znatno otežati naknadno otkrivanje bilo kakve manipulacije, čak i prilikom revizije izbornih rezultata.
Smartmatic i ugovor u Bosni i Hercegovini
Veza sa Bosnom i Hercegovinom je konkretna. Centralna izborna komisija BiH je 19. marta odabrala grupu ponuđača koju čine Smartmatic BiH d.o.o. Sarajevo, Smartmatic International Holding B.V. iz Amsterdama i DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine, pri čemu je Smartmatic BiH nosilac grupe ponuđača.
- Vrijednost ugovora iznosi 74.527.455,84 KM bez PDV-a, uz uračunat popust
- Ugovor obuhvata sistem biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića na biračkim mjestima
- Uključena je oprema, softver, tehnička podrška, štampanje, skladištenje i distribucija glasačkih listića
- Za softver razvijen za potrebe projekta predviđen je prenos autorskih prava i izvornog koda u trajno vlasništvo CIK BiH
Sama činjenica da je dokument CIA-e objavljen ne znači automatski da će na izborima u BiH doći do manipulacije, niti dokument predstavlja bilo kakav direktan dokaz protiv kompanije Smartmatic. Ipak, deklasificirani materijal otvara vrlo konkretno pitanje o sigurnosti sistema koji se po prvi put koristi u Bosni i Hercegovini.
Ključno pitanje za Centralnu izbornu komisiju
Ako američka obavještajna služba opisuje mogućnost da se elektronski rezultat promijeni i zatim prikaže kao autentičan rezultat legitimnog uređaja, onda nije dovoljno samo tvrditi da je oprema testirana. Potrebno je znati ko ima pristup uređajima i softveru, ko kontroliše podatke, kako se štite digitalni zapisi i postoji li nezavisna kontrola kojom se elektronski rezultat može uporediti sa izvornim papirnim glasačkim listićima.
Novi sistem se uvodi neposredno pred izbore, a povjerenje u njegov rad ne može se zasnivati isključivo na povjerenju u proizvođača ili izborno tijelo. Mora postojati mogućnost da se nakon izbora nezavisno i tehnički provjeri da li evidentirani rezultati odgovaraju onome što su birači stvarno zaokružili na listićima.
Dokument CIA-e ne tvrdi da će se opisani scenario dogoditi u Bosni i Hercegovini, već govori o tome šta je tehnički moguće i kakve ranjivosti su američke obavještajne službe godinama proučavale na primjeru Venecuele. Upravo zato bi ključno pitanje za Centralnu izbornu komisiju BiH nakon nedjeljnih izbora trebalo biti da li se za svaki elektronski rezultat može nezavisno dokazati da odgovara stvarnim glasovima birača. Dodatno povjerenje u sistem pruža činjenica da će se, uz elektronske uređaje, glasovi brojati i ručno.
