Austrijski list Der Standard objavio je analizu novinarke Adelheid Wölfl u kojoj se ocjenjuje da je izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine suštinski promijenio političke okolnosti u kojima je HDZ BiH godinama insistirao na takozvanom legitimnom predstavljanju Hrvata.
Prema analizi, stranka koja je taj argument koristila i za sprečavanje formiranja vlasti sada ima svoju predstavnicu na najvišem državnom nivou, čime, kako autorica navodi, gubi dio dosadašnjeg političkog manevarskog prostora za blokade.
Kraj argumenta o nelegitimnom predstavniku
Wölfl podsjeća da je hrvatski član Predsjedništva ranije bio Željko Komšić, koji nije pripadao HDZ-u. Stranka je dugo osporavala njegovu legitimnost kao predstavnika Hrvata i tu argumentaciju, zajedno s mogućnostima veta, koristila za opstrukciju formiranja vlasti.
Sada HDZ ima malo argumenata za blokiranje, piše Wölfl u analizi za Der Standard.
Autorica dalje otvara pitanje ko je sve glasao za Filipović, ukazujući da je podršku dobila i izvan tradicionalnog biračkog tijela HDZ-a. Prema njenom tumačenju, u sedmicama pred izbore spominjala se mogućnost takozvanog strateškog glasanja za Filipović, kako bi se ublažila dosadašnja politika HDZ-a i olakšalo formiranje vlasti, zbog čega pretpostavlja da su za nju glasali i pojedini Bošnjaci i Bošnjakinje.
U tom kontekstu prenesena je i čestitka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je, prema navodima Der Standarda, poručio da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini od te večeri ima legitimnu predstavnicu u ovoj instituciji.
Jačanje etničkog modela predstavljanja
Analiza izbor Filipović posmatra i kao potvrdu etničkog modela političkog predstavljanja u BiH. Wölfl podsjeća da se Komšić nije kandidovao na ovim izborima, dok je kandidat Demokratske fronte, Slaven Kovačević, ostao bez mjesta u Predsjedništvu. Stranka koja zagovara građanski, a ne etnički model države, prema ocjeni austrijskog lista, zabilježila je slabiji ukupni izborni rezultat.
Za Denisa Bećirovića, koji je osvojio novi mandat, autorica procjenjuje da će u novom sazivu Predsjedništva, uz predstavnice HDZ-a i SNSD-a, imati nešto uži prostor za političko djelovanje nego u prethodnom periodu.
Pregled mogućih poslijeizbornih koalicija
Drugi dio analize odnosi se na buduću parlamentarnu većinu. Wölfl smatra vjerovatnim scenarij u kojem bi državnu koaliciju činili SDA, HDZ i SNSD, uz moguće učešće Stranke za BiH.
Rast stranke Semira Efendića opisan je kao jedno od stvarnih izbornih iznenađenja ovog ciklusa. Prenesena je i njegova izjava da je SBiH bliža dosadašnjoj opoziciji, odnosno SDA, nego strankama okupljenim u takozvanoj Trojci.
Vidjet ćemo hoću li preuzeti ministarsku funkciju, SBiH će sigurno igrati ulogu, izjavio je Efendić za Der Standard.
- HDZ BiH gubi dio dosadašnjih argumenata za blokiranje vlasti
- Demokratska fronta i građanski model oslabili na izborima
- Moguća koalicija SDA, HDZ-a i SNSD-a uz učešće SBiH
Autorica naglašava da je riječ o procjeni mogućeg sastava buduće vlasti, dok će konačan odgovor o tome koje će stranke dogovoriti parlamentarnu većinu dati tek postizborni pregovori koji slijede.
