Bosna i Hercegovina nalazi se već deset godina u procesu pristupanja Evropskoj uniji, računajući od podnošenja zvaničnog zahtjeva za članstvo 2016. godine. Prema podacima koje je objavio Institut EPIK, ovaj period je znatno kraći u poređenju sa Sjevernom Makedonijom, koja je na evropskom putu već 22 godine.
Analiza instituta uporedila je vrijeme potrebno različitim državama regije da dobiju status kandidata, otvore i zatvore pristupne pregovore, te na kraju postanu punopravne članice Evropske unije.
Hrvatska kao primjer najbržeg puta
Hrvatska, posljednja država koja je pristupila Evropskoj uniji, prošla je kroz desetogodišnji proces, od podnošenja zahtjeva 2003. godine do punopravnog članstva 2013. godine. Taj primjer se u analizi ističe kao najbrži put ka članstvu među posmatranim državama.
Sa druge strane, Crna Gora, koja je zahtjev podnijela 2008. godine, već 17 godina prolazi kroz proces evropskih integracija i i dalje pregovara o članstvu. Isti vremenski period, od podnošenja zahtjeva do danas, zabilježen je i kod Albanije, koja je svoj proces započela 2009. godine.
Srbija je zahtjev za članstvo podnijela 2009. godine, a pristupne pregovore formalno otvorila 2014. godine. Prema podacima EPIK-a, od podnošenja zahtjeva do danas prošlo je 16 godina.
Sjeverna Makedonija najduže čeka, BiH tek na početku pregovora
Među svim analiziranim državama, najduži proces evropskih integracija ima upravo Sjeverna Makedonija. Ova zemlja podnijela je zahtjev za članstvo 2004. godine, status kandidata dobila je već 2005. godine, ali su pristupni pregovori formalno otvoreni tek 2022. godine, gotovo dvije decenije kasnije.
Bosna i Hercegovina je zahtjev za članstvo u EU podnijela 2016. godine, a status kandidata dobila je u decembru 2022. godine, nakon gotovo sedam godina čekanja. Evropsko vijeće je u martu 2024. godine donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, ali pregovarački okvir do danas nije usvojen, niti je održana prva međuvladina konferencija.
Ključna poruka poređenja trajanja pristupnih procesa je da političke odluke imaju značajnu ulogu u brzini evropskih integracija, ističu iz Instituta EPIK.
Ukrajina i Moldavija brže od svih, Kosovo još bez statusa kandidata
Prema podacima analize, Moldavija i Ukrajina, koje su zahtjev za članstvo podnijele 2022. godine, dobile su kandidatski status za svega nekoliko mjeseci, dok su pristupne pregovore otvorile već 2024. godine, čime su postigle jedan od najbržih tempova evropskih integracija u novijoj historiji.
Sa druge strane, Kosovo, koje je zahtjev podnijelo 2022. godine, već tri godine se nalazi u procesu približavanja Evropskoj uniji, ali još uvijek nema status kandidata.
Prema najavama iznesenim u analizi, pojedine zemlje regije postavile su konkretne rokove za završetak pregovora. Crna Gora nastoji okončati pristupne pregovore do kraja 2026. godine, Albanija do 2027. godine, dok Moldavija i Ukrajina planiraju završiti taj proces do 2028. godine.
- Hrvatska: 2003. zahtjev, 2013. članstvo (10 godina)
- Crna Gora: 2008. zahtjev, i dalje u pregovorima (17 godina)
- Albanija: 2009. zahtjev, i dalje u pregovorima (16 godina)
- Srbija: 2009. zahtjev, pregovori od 2014. (16 godina)
- Sjeverna Makedonija: 2004. zahtjev, pregovori od 2022. (22 godine)
- Bosna i Hercegovina: 2016. zahtjev, status kandidata 2022. (10 godina)
Podaci Instituta EPIK jasno pokazuju da proces evropskih integracija u regiji nije isključivo pitanje ispunjavanja tehničkih kriterija, već i rezultat širih političkih okolnosti i odnosa unutar same Evropske unije.
