Milorad Dodik izjavio je nakon povratka iz Rusije da je tokom posjete razgovarao s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom o političkim i ekonomskim odnosima, položaju Republike Srpske, kao i o saradnji u oblastima privrede, energetike, kulture i nauke. Prema njegovim riječima, ovo je bio njegov 29. susret s ruskim predsjednikom.
Dodik je posjetu ocijenio kao korisnu za Republiku Srpsku i srpski narod, navodeći da je u Rusiji naišao na prijateljski doček i razumijevanje.
Centralni događaj bio je sastanak s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Razgovarali smo veoma opsežno i sadržajno o svim pitanjima naših međusobnih odnosa. To nije bio samo protokolarni sastanak.
Predlog savjetodavnog tijela RS-a i Rusije
Dodik je kazao da je tokom razgovora predložio uspostavljanje savjetodavnog mehanizma na najvišem nivou između Republike Srpske i Ruske Federacije. Prema njegovoj ideji, tijelo bi činili predsjednici i premijeri obje strane, koji bi se jednom godišnje sastajali radi razmatranja odnosa strateškog karaktera, a sastanku bi prethodile zajedničke sjednice vlada.
Naveo je da ruska strana nije odmah odgovorila na prijedlog.
Rusija je ozbiljna zemlja i ozbiljna diplomatija. Oni će razmišljati i vjerovatno nas u dogledno vrijeme obavijestiti. Mi bismo voljeli da se to desi, ali razumijemo međunarodne okolnosti.
Susret s ruskim rukovodstvom Dodik je doveo u vezu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ističući da Rusiju smatra jednim od njegovih garanata.
Stavovi o Dejtonu, Evropskoj uniji i NATO-u
Veliki dio obraćanja Dodik je posvetio svom viđenju političkih odnosa u Bosni i Hercegovini. Kazao je da je Putinu prenio stav da je Dejtonski sporazum značajno izmijenjen kroz djelovanje međunarodnih predstavnika i institucija.
Prenijeli smo da je potrebno vratiti se na slovo Dejtona i vratiti Republici Srpskoj sva ovlaštenja koja su, prema našem stavu, oduzeta djelovanjem međunarodnog faktora i visokih predstavnika.
Ocijenio je da je budućnost Bosne i Hercegovine upitna ukoliko se ne vrati, kako je naveo, „bazičnom dogovoru tri konstitutivna naroda i dva entiteta“. Istovremeno je poručio da Republika Srpska nije za destabilizaciju niti sukobe.
Dodik je kritikovao politiku Evropske unije i pojedine evropske diplomate, navodeći da Republika Srpska želi buduće aktivnosti usmjeriti prema državama koje smatra prijateljskim. Ponovio je i svoje protivljenje članstvu u NATO-u, pozivajući se na tvrdnje o zdravstvenim posljedicama bombardovanja osiromašenim uranijem.
Podrška Rusiji i ekonomska saradnja
Tokom obraćanja Dodik je više puta izrazio podršku Ruskoj Federaciji, koristeći izraz „specijalna vojna operacija“ za rat u Ukrajini i tvrdeći da je Putin bio prinuđen na vojnu akciju. Naglasio je da Republika Srpska neće dati saglasnost za sankcije Rusiji niti za uvođenje viza ruskim državljanima.
Govorio je i o privrednoj saradnji, navodeći da su dogovorene veće kvote za izvoz voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda na rusko tržište, kao i da je potvrđeno zadržavanje postojeće cijene gasa.
Dobili smo istu cijenu za gas. Predsjednik Putin je to rekao, čak ga nismo ni pitali. Sam je to rekao u uvodnom izlaganju.
Najavio je i mogući razvoj nove linije za remont mlaznih motora u okviru preduzeća „Orao“ u Bijeljini, te je govorio o razgovorima vezanim za unutrašnje uređenje rusko-srpskog pravoslavnog centra u Banjoj Luci i mogućoj saradnji s Ruskom akademijom nauka u oblasti medicinskih istraživanja.
Na kraju obraćanja Dodik je poručio da je Republika Srpska trajno usmjerena na saradnju s Rusijom, ocjenjujući posjetu kao uspješnu i korisnu.
