Kazneni sud u Kairu donio je odluku kojom se 35 organizacija iz Evrope, među kojima je i udruženje iz Bosne i Hercegovine, stavlja na listu terorističkih organizacija u trajanju od pet godina. Odluku je izreklo Drugo krivično vijeće suda koje zasjeda u Badru, a postupak je vodilo Vrhovno državno tužilaštvo za državnu sigurnost Egipta.
Na arapskom popisu, bosanskohercegovačka organizacija navedena je pod nazivom Udruženje za odgoj i kulturu AKOS (BiH). Pored organizacija, sud je na listu terorista stavio i 36 pojedinaca. Egipatski mediji sve navedene organizacije povezuju s pokretom Muslimansko bratstvo.
Ko je AKOS i čime se bavi
U Bosni i Hercegovini djeluje Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport, poznatija pod skraćenicom AKOS. Prema podacima sa zvaničnog sajta, sjedište organizacije je u Sarajevu, dok je ranije navođeno da je osnovana u Zenici. AKOS funkcioniše kao krovna organizacija za nekoliko lokalnih udruženja, uključujući:
- Svitanje u Sarajevu
- Izvor Selsebil u Živinicama
- Put znanja u Zenici
- Vatan u Bosanskoj Krupi
- AKOS Most u Sanskom Mostu
Na čelu organizacije nalazi se Asim Smajlović. AKOS je registrovan kao nevladina organizacija 2002. godine, a bavi se obrazovnim radom s mladima, organizovanjem seminara, dodjelom stipendija, upravljanjem studentskim domovima i humanitarnim aktivnostima.
Širi kontekst odluke egipatskog suda
Pored AKOS-a, na listi su se našle i druge poznate evropske islamske organizacije poput Vijeća evropskih muslimana sa svim ograncima, Muslimana Francuske, Muslimanske asocijacije Britanije, Švicarske muslimanske lige i Njemačke islamske zajednice. Na spisku se nalaze i udruženja iz Švedske, Italije, Španije, Irske i Poljske, dok su iz regiona uvrštene organizacije iz Albanije, takozvanog Kosova i Sjeverne Makedonije.
Odluka je donesena samo dan nakon što je Egipat trajno proglasio Muslimansko bratstvo terorističkom organizacijom, nakon što je ranije bilo privremeno uvršteno na tu listu. Egipatske vlasti ovaj pokret smatraju terorističkim od decembra 2013. godine, odnosno od svrgavanja tadašnjeg predsjednika Mohameda Mursija.
Koje posljedice donosi uvrštenje na listu
Prema egipatskom Zakonu broj 8 iz 2015. godine o listama terorističkih organizacija i terorista, mjere stupaju na snagu objavom odluke u službenom glasilu i vrijede dok traje uvrštenje na listu, osim ako sud ne odluči drugačije. Za organizacije koje se nađu na popisu to praktično znači:
- zabranu i obustavu djelovanja
- zatvaranje prostorija
- zabranu okupljanja
- zabranu direktnog i indirektnog finansiranja
- zamrzavanje novca, imovine i drugih sredstava
Podsjetimo, ovo nije prvi put da se pitanje Muslimanskog bratstva našlo u fokusu bosanskohercegovačke politike. Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović ranije su odbili uvrstiti na dnevni red inicijativu za proglašenje Muslimanskog bratstva terorističkom organizacijom, dok je predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović takav prijedlog podnosila.
