Evropske sigurnosne službe procjenjuju da će Rusija u narednim mjesecima pojačati sabotaže diljem kontinenta. Informacije su rezultat povjerljivih razgovora koje su novinari njemačkog Welta i britanskog Telegrapha vodili sa evropskim sigurnosnim tijelima.
Visoki dužnosnik NATO-a potvrdio je da Savez očekuje agresivniju komunikaciju Moskve i veći broj hibridnih napada na evropskom tlu, što smatra direktnom reakcijom Kremlja na jačanje zapadnih obrambenih kapaciteta.
"Vjerujemo da je Rusija trenutačno pod izuzetno velikim pritiskom, vjerovatno najvećim od početka rata i tokom cijelog mandata Vladimira Putina", izjavio je NATO dužnosnik.
Napad dronom na avione Antonov kao primjer trenda
Analitičari njemačke vlade intenziviranje napada potvrđuju konkretnim primjerom, neuspjelim napadom dronom na ukrajinske avione tipa Antonov u avio-luci u Leipzigu, koji se dogodio u augustu. Njemačke vlasti smatraju da iza ovih akcija, koje naručuje Kremlj, stoji ruska vojna obavještajna služba GRU.
Prema sigurnosnim izvorima, Rusiji je prije svega stalo do psihološkog efekta ovih akcija. Moskva evropskim društvima želi poslati poruku da podrška Ukrajini nosi rizike, čime pokušava utjecati na javnu raspravu i oslabiti pomoć napadnutoj zemlji.
Prijetnje menadžerima u obrambenoj industriji
Strategija uključuje i direktne prijetnje, te planiranje napada na menadžere u kompanijama obrambene industrije koje pomažu Ukrajini. Njemačka je, kao jedan od ključnih saveznika, posebno na meti.
Stručnjak za vanjsku politiku iz redova CDU-a, Roderich Kiesewetter, očekuje osjetan porast ruskih sabotaža i terorističkih napada, smatrajući da je Rusija spremna prihvatiti i civilne žrtve.
"Napadi imaju jasnu vojnu komponentu. Rusija smatra da je u ratu sa NATO-om, Evropskom unijom i nama", izjavio je Kiesewetter.
Kiesewetter je zatražio značajno povećanje vojne pomoći Ukrajini, uključujući isporuku dalekometnog oružja poput krstarećih raketa Taurus.
Cilj: širenje straha i slabljenje podrške Ukrajini
Robin Wagener, zamjenski član parlamentarnog Odbora za odbranu iz stranke Zelenih, ocjenjuje da ruski državni teror protiv članica EU služi slabljenju Ukrajine i evropske volje za odbranom. On predviđa dalju eskalaciju takozvanog "rata u sjeni" i upozorava na širok spektar mogućih napada, od kibernetičkih udara i sabotaža do atentata, uključujući i moguće vojne provokacije na Baltičkom moru.
- Kibernetički napadi na kritičnu infrastrukturu
- Sabotaže vojnih i industrijskih objekata
- Prijetnje i mogući atentati na menadžere
- Preleti dronovima iznad vojnih instalacija
Bivši šef austrijske obavještajne službe Omar Haijawi-Pirchner smatra da Kremlj svoj odnos sa Evropom doživljava kao "sistemski sukob" te očekuje više preleta dronovima i napada na vojnu industriju.
Bivši predsjednik njemačke obavještajne službe BND, Gerhard Schindler, iznosi pesimističnu prognozu, tvrdeći da je cilj hibridnih napada slabljenje podrške Ukrajini.
"Stanovništvo treba osjećati strah od direktnog vojnog sukoba i zbog toga početi sumnjati u smisao pomoći Ukrajini", pojasnio je Schindler.
Prema njegovim riječima, Putin ima dva ključna cilja, vojni uspjeh u Ukrajini i prekid zapadne podrške Kijevu, te će zbog toga pojačati oba pritiska, vojni na Ukrajinu i hibridni na Zapad.
Rusko veleposlanstvo odbacilo je navode o umiješanosti u sabotažne aktivnosti, nazvavši optužbe neosnovanim.
Njemačka industrija traži bolju zaštitu od dronova
Njemačka politika istovremeno traži da se privreda u budućnosti snažnije samostalno štiti od dronova. Udruženje njemačke industrije BDI osnovalo je radnu grupu u kojoj učestvuje gotovo stotinu kompanija, koje zajedno sa vlastima razmatraju kako bolje zaštititi svoje pogone i kritičnu infrastrukturu. BDI od vlade traži da se prethodno razjasne otvorena pitanja o odgovornosti za eventualnu štetu.
