Ministri vanjskih poslova sedam najrazvijenijih industrijskih demokratija (G7) uputili su najoštrije zajedničko upozorenje Kini od kada prate situaciju u Tajvanskom moreuzu. U deklaraciji objavljenoj u srijedu, 11. novembra, nakon sastanka održanog 9. i 10. novembra u Parizu, navodi se da sve agresivnije kineske aktivnosti u vodama istočno od Tajvana predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, slobodi plovidbe i sigurnosti međunarodne pomorske trgovine.
Tajvanske vlasti ranije su upozorile da bi pojačano prisustvo kineske obalne straže moglo biti priprema za eventualnu pomorsku blokadu otoka, dok je Peking odgovorio optužbama da se Zapad miješa u unutrašnje poslove Kine.
Najsnažnija zajednička poruka do sada
Prema navodima agencije Reuters, riječ je o dosad najsnažnijem zajedničkom izražavanju zabrinutosti članica G7 zbog kineskih aktivnosti istočno od Tajvana. Kina, koja otok smatra dijelom svoje teritorije, od juna je intenzivirala operacije obalne straže duž njegove istočne obale.
U zajedničkoj deklaraciji ministri su naglasili:
Sve agresivnije aktivnosti Kine u vodama istočno od Tajvana ugrožavaju regionalnu stabilnost, slobodu plovidbe i sigurnost međunarodnog pomorskog saobraćaja.
Dodali su da se protive svim jednostranim pokušajima promjene postojećeg stanja upotrebom sile, prisilom ili prijetnjama, te pozvali na mirno rješavanje sporova putem dijaloga. G7 je također podržao veće učešće Tajvana u međunarodnim organizacijama.
Do sada su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka pojedinačno izražavale zabrinutost zbog kineskih poteza, ali je ovo prvi put da je poruka upućena zajednički, u ime cijele grupe.
Peking odbacuje optužbe
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova oštro je odbacilo deklaraciju G7, optužujući članice grupe za miješanje u unutrašnje poslove Kine. Portparolka ministarstva, Mao Ning, izjavila je da dokument zanemaruje činjenice i predstavlja pokušaj diskreditacije Pekinga.
Prema njenim riječima, deklaracija ponovo pokazuje da je G7 ideološka grupa koja se drži hladnoratovskog načina razmišljanja i politike blokovskih podjela. Kina ne priznaje suverenitet Tajvana i smatra njegovo eventualno ujedinjenje s kopnom isključivo unutrašnjim pitanjem.
Kineski predsjednik Xi Jinping ponovio je da je potpuno ujedinjenje Tajvana s Kinom historijska misija Komunističke partije, naglašavajući da Peking nastoji taj cilj ostvariti mirnim putem, iako zvanično nikada nije isključio upotrebu sile.
Tajvan strahuje od blokade
Za tajvanske vlasti posebno su osjetljive upravo vode istočno od otoka, jer bi u slučaju eventualnog sukoba s Kinom taj pomorski prostor mogao biti ključan za dopremanje pomoći i zaliha od međunarodnih partnera.
Tajvan je nakon posljednje kineske patrole obalne straže u oktobru optužio Peking za uznemiravanje trgovačkih brodova i pokušaj nametanja jurisdikcije koju Taipei ne priznaje. Kineska vojska gotovo svakodnevno izvodi aktivnosti u blizini otoka, uključujući operacije ratnih brodova i vojnih aviona.
Tajvanski ministar odbrane, Wellington Koo, izjavio je da Kina u zapadnom Pacifiku izvodi vježbe kojima nastoji ograničiti pristup određenim pomorskim područjima, u kojima učestvuje i jedan kineski nosač aviona sa pratećim formacijama.
- Kina od juna intenzivirala aktivnosti obalne straže uz istočnu obalu Tajvana
- G7 prvi put zajednički uputio upozorenje Pekingu
- Peking optužuje Zapad za miješanje u unutrašnje poslove
- Tajvan strahuje od moguće pomorske blokade
Tajvanske vlasti pozdravile su deklaraciju G7, ocijenivši da mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu imaju ključni značaj za globalnu sigurnost. Predsjednički ured u Taipeiju poručio je da će otok nastaviti jačati vlastite odbrambene sposobnosti i saradnju s međunarodnim partnerima.
Iako najnovija deklaracija G7 pokazuje rastuću zabrinutost zapadnih država zbog kineskog vojnog prisustva oko Tajvana, ona ne predstavlja najavu novih sankcija niti konkretnih vojnih mjera protiv Pekinga.
