Emir Hadžikadunić, diplomata i profesor, u razgovoru za N1 ocijenio je da je nedavni izborni poraz Aleksandra Vučića u Srbiji za političku stabilnost Bosne i Hercegovine značajniji od posljednjeg izvještaja OHR-a pred Vijećem sigurnosti UN-a.
Komentarišući izvještaj u kojem se upozorava na opstrukcije, nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH i rizik od faktičkog razdvajanja zemlje, Hadžikadunić smatra da takvi dokumenti imaju ograničen praktični učinak.
"Da budemo surovo realni, ne znači previše. Već sutradan ili za nekoliko dana u Vijeću sigurnosti će biti neka druga tema. Bosna i Hercegovina će se zaboraviti", rekao je Hadžikadunić.
Prema njegovim riječima, mnogo veći značaj ima odluka o produženju mandata EUFOR-a, s obzirom na konkretne sigurnosne posljedice. Istakao je i važnost diplomatskih konsultacija koje je Denis Bećirović vodio s predstavnicima SAD-a, Francuske, Velike Britanije, Evropske unije i Kine, posebno naglašavajući da je kineski predstavnik u Vijeću sigurnosti istakao suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
OHR na izlaznim vratima
Govoreći o budućnosti Ureda visokog predstavnika, Hadžikadunić smatra da međunarodni intervencionistički poredak, koji je krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih omogućio izgradnju ključnih institucija BiH, više ne funkcioniše na isti način.
"U tom smislu ne očekujem previše od OHR-a. On je na nekim izlaznim vratima", kazao je Hadžikadunić.
Podsjetio je da su se ranije vodile rasprave o mogućem nasljedniku Christiana Schmidta, te da je razmatrana i mogućnost da međunarodni akteri prešutno prihvate da novog visokog predstavnika uopće ne bude.
Vučićev poraz i odnosi sa Sarajevom
Hadžikadunić je izrazio oprezan optimizam da bi promjena vlasti u Srbiji mogla donijeti bolju komunikaciju između Beograda i Sarajeva, uz smanjenje takozvane paralelne paradiplomatije između Beograda i Banje Luke.
Ipak, upozorio je da Vučića ne treba potcjenjivati, navodeći da on raspolaže dugogodišnjim političkim iskustvom, stabilnim biračkim tijelom od oko 1,7 miliona glasača i više od stotinu lojalnih poslanika, dok je Studentska lista ideološki heterogena i bez jedinstvenog lidera.
- Vučić bi se politički mogao vratiti ukoliko preživi 2027. godinu
- Nova vlast u Srbiji mora brzo ostvariti mjerljive rezultate
- Građani su glasali očekujući konkretnu promjenu
Formiranje vlasti u BiH i pitanje državne imovine
Kada je riječ o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini, Hadžikadunić smatra da stranke treba da izbjegavaju isključivo matematičke koalicije, već da prioritet daju usvajanju zakona o Ministarstvu vanjskih poslova i izradi nove strategije vanjske politike.
"Ja bih radije sačekao novu vladu. Neka to potraje nekoliko mjeseci, ali da to bude sadržajna programska vlada", poručio je.
Osvrnuo se i na nisku izlaznost na izborima u BiH, od oko 42 do 43 posto, navodeći da taj podatak treba posmatrati i u kontekstu velikog broja građana koji su iselili, a i dalje su dio biračke statistike.
Upozorio je da neriješeno pitanje državne imovine predstavlja i sigurnosni i geopolitički problem, jer bi nejasan pravni status zemljišta mogao omogućiti strane investicije sa ozbiljnim sigurnosnim posljedicama.
Dodikove secesionističke namjere
Na kraju razgovora, Hadžikadunić je naveo da pogoršanje odnosa SAD-a i evropskih saveznika, jačanje evropske desnice i eventualna ruska pobjeda u ratu protiv Ukrajine predstavljaju ozbiljne geopolitičke rizike za BiH.
S druge strane, naglasio je da Vučićev izborni poraz, otpornost Ukrajine i prisustvo NATO-a doprinose stabilnosti zemlje.
"Njegove secesionističke namjere ne odgađa nikakav izvještaj OHR-a. Njegove secesionističke namjere odgađa poraz Aleksandra Vučića", zaključio je Hadžikadunić, govoreći o Miloradu Dodiku.
