Vijesti

Historijska presuda: Sud UN-a prvi put proglasio državu odgovornom za genocid

Međunarodni sud pravde u Haagu presudio je da je Mjanmar počinio genocid nad narodom Rohingya, čime je po prvi put u historiji jedna država proglašena direktno odgovornom za ovaj zločin.

Podijeli:
Historijska presuda: Sud UN-a prvi put proglasio državu odgovornom za genocid
Historijska presuda: Sud UN-a prvi put proglasio državu odgovornom za genocid

Međunarodni sud pravde (ICJ), najviši sudski organ Ujedinjenih nacija, donio je historijsku presudu kojom je Mjanmar proglašen odgovornim za počinjeni genocid nad manjinom Rohingya. Ovo je prvi put u historiji ovog suda da je neka država direktno proglašena krivom za genocid, a presuda dolazi nakon sedmogodišnje pravne bitke koja je vođena u Haagu.

Predsjednik suda Yuji Iwasawa izjavio je prilikom čitanja presude da je sud potpuno uvjeren da je Mjanmar počinio djela koja potpadaju pod Konvenciju o genocidu, s namjerom uništenja značajnog dijela populacije Rohingya.

Vojna kampanja koja je protjerala stotine hiljada ljudi

Vojne operacije koje su se odvijale 2016. i 2017. godine, poznate kao operacije čišćenja, natjerale su više od 700.000 pripadnika naroda Rohingya, uglavnom muslimana, da pobjegnu preko granice u susjedni Bangladeš. Izbjeglice su tom prilikom svjedočile o masovnim ubistvima, grupnim silovanjima i paljenju cijelih sela.

Jedan od najpoznatijih primjera jeste masakr u selu Tula Toli, gdje su preživjeli opisali sistematsko strijeljanje civila, masovne grobnice i utapanje djece u rijeci. Satelitski snimci kasnije su potvrdili da je selo potpuno spaljeno, a slučaj je poslužio kao jedan od ključnih dokaza u postupku pred sudom.

Radi se o stvarnim ljudima, stvarnim pričama i stvarnoj grupi ljudskih bića. Narod Rohingya iz Mjanmara bio je meta uništenja, izjavio je gambijski ministar pravosuđa Dawda Jallow tokom saslušanja pred sudom.

Tužbu pokrenula Gambija u ime preživjelih

Postupak protiv Mjanmara pokrenula je Gambija, država s muslimanskom većinom, oslanjajući se na dokaze o genocidnim izjavama i obrascima ponašanja koji su ukazivali na namjeru uništenja ove etničke grupe u državi Rakhine. To je uključivalo pucanje na ljude dok su bježali, kao i sprečavanje njihovog povratka u domovinu.

Sud je u januaru održao sjednice zatvorene za javnost kako bi saslušao preživjele koji su doputovali iz izbjegličkih kampova u Bangladešu, gdje i danas živi više od milion pripadnika naroda Rohingya u najvećem izbjegličkom naselju na svijetu. Procjenjuje se da je u Mjanmaru ostalo manje od 600.000 pripadnika ove manjine.

  • Vojna kampanja trajala je od 2016. do 2017. godine
  • Više od 700.000 ljudi pobjeglo je u Bangladeš
  • Procesuiranje je trajalo sedam godina
  • Čelnik vojske Min Aung Hlaing ima otvoren nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda

Presedan koji bi mogao uticati na slučaj Gaze

Pravni stručnjaci ističu da će ova presuda postaviti presedan za buduće tužbe za genocid, posebno imajući u vidu postupak koji se vodi protiv Izraela pred istim sudom, a koji je pokrenula Južnoafrička Republika. Iako ICJ nema ovlasti za prinudnu provedbu svojih presuda, one se smatraju obavezujućim i nose veliku diplomatsku težinu.

Vlada Mjanmara negirala je počinjenje genocida, tvrdeći da su vojne akcije bile usmjerene protiv militantne grupe Rohingya koja je izvodila gerilske napade. Podsjetimo, bivši general Min Aung Hlaing srušio je izabranu vladu Aung San Suu Kyi u vojnom puču 2021. godine, što je zemlju gurnulo u građanski rat.

Vrijedi podsjetiti da su samo u nekoliko slučajeva od holokausta drugi sudovi UN-a utvrdili genocid, uključujući vladavinu Crvenih Kmera u Kambodži sedamdesetih godina prošlog vijeka i masovna ubistva u Ruandi 1994. godine. U slučajevima koji su se odnosili na ratove na Balkanu devedesetih, Srbija je proglašena odgovornom jer nije spriječila niti kaznila genocid počinjen u Srebrenici, ali nikada nije direktno proglašena počiniocem.

Povezane vijesti