Vijesti

Indian Stream: Zaboravljena republika koja je tri godine postojala između SAD-a i Kanade

Između 1832. i 1835. godine na granici Kanade i SAD-a postojala je mikro-država od svega 300 stanovnika, koja je imala vlastiti ustav, sudove i miliciju, ali je nijedna velika sila nikada nije priznala.

Podijeli:
Indian Stream: Zaboravljena republika koja je tri godine postojala između SAD-a i Kanade
Indian Stream: Zaboravljena republika koja je tri godine postojala između SAD-a i Kanade

Na granici današnjeg kanadskog Quebeca i američke savezne države New Hampshire, između 1832. i 1835. godine, postojala je neobična mikro-država poznata kao Republika Indian Stream. Iako je imala svega oko 300 stanovnika, ova zajednica doseljenika uspjela je formirati vlastiti ustav, sudove, zakone i čak miliciju, unatoč tome što je nijedna velika sila nikada nije priznala kao suverenu državu.

Kako je nastala republika bez priznanja

Korijeni ove priče sežu u Pariski mirovni ugovor iz 1783. godine, kojim je granica između Sjedinjenih Država i britanskih posjeda u Sjevernoj Americi trebala biti određena prema najsjeverozapadnijem izvoru rijeke Connecticut. Problem je bio u tome što se Washington i London nikada nisu uspjeli dogovoriti koji je tačno izvor u pitanju.

Zbog ove nejasnoće, stanovnici spornog područja našli su se u gotovo apsurdnoj situaciji, naplaćivali su im porez i američke i britanske vlasti istovremeno. Nakon što im je toga bilo dosta, doseljenici su odlučili uzeti stvar u svoje ruke i proglasiti nezavisnost.

Ustav, skupština i vlastita milicija

Nezavisnost je zvanično proglašena 9. jula 1832. godine. Prema podacima općine Pittsburg, stanovništvo republike, koje je brojalo oko 300 ljudi, uspostavilo je funkcionalan sistem vlasti koji je uključivao:

  • Vlastiti ustav
  • Dvodomnu skupštinu
  • Sudove i zakone
  • Miliciju za odbranu teritorije

Jedan od ključnih ljudi u uspostavljanju ovog sistema bio je mirovni sudija Luther Parker, koji je imao značajnu ulogu u organizaciji nove zajednice. Ipak, ni američke ni britanske vlasti nisu odustajale od svojih teritorijalnih pretenzija, smatrajući da sporno područje i dalje pripada njima.

Kraj republike i konačno rješenje granice

Situacija je eskalirala 1835. godine zbog sukoba oko hapšenja na spornom teritoriju. New Hampshire je 4. augusta 1835. godine zaprijetio slanjem milicije, a već sutradan je skupština Indian Streama pristala na pripajanje toj saveznoj državi. Milicija je potom držala područje od novembra 1835. do februara 1836. godine.

Granica između SAD-a i Velike Britanije konačno je definitivno utvrđena tek 9. augusta 1842. godine Webster-Ashburtonovim sporazumom, čime je bivša republika formalno postala dio Sjedinjenih Država.

Područje je 1840. godine postalo dio općine Pittsburg, koja je danas najveća po površini općina u New Hampshireu, sa svega oko 730 stanovnika. Ova općina je ujedno i jedina u toj saveznoj državi koja graniči sa Quebecom.

Danas na mjestu nekadašnje republike stoji historijska ploča koja nosi broj 1 na spisku historijskih obilježja New Hampshirea, kao jedini trajni podsjetnik na ovu neobičnu epizodu iz sjevernoameričke historije.

Povezane vijesti