Kremlj je u utorak izrazio zabrinutost zbog odluke litvanskog parlamenta da u prvom od dva potrebna glasanja podrži ukidanje ustavne zabrane razmještanja nuklearnog oružja na teritoriji te baltičke države. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da bi takav potez, zajedno s mogućom izgradnjom američke vojne baze, mogao dodatno zaoštriti sigurnosnu situaciju u regionu.
Upozorenje iz Moskve
Peskov je, odgovarajući na pitanje novinara o reakciji Rusije na razvoj događaja u Litvaniji, kao i na prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa da se u toj zemlji izgradi vojna baza SAD-a, naglasio da bi približavanje američke vojne infrastrukture ruskim granicama predstavljalo direktnu prijetnju stabilnosti.
"Ako se vojna infrastruktura onoga što je, praktično, vodeća zemlja NATO-a, SAD, približava našim granicama, onda se to, naravno, ne može posmatrati drugačije nego kao korak ka eskalaciji tenzija", kazao je Peskov.
Dodao je da isti rizik postoji i u slučaju razmještanja nuklearnog oružja na teritoriji susjedne države, te da bi oba scenarija negativno utjecala na predvidljivost situacije na evropskom kontinentu.
"Ni jedan ni drugi razvoj događaja neće doprinijeti stabilnosti i predvidljivosti na evropskom kontinentu, naprotiv, oni će, na naše veliko žaljenje, označiti novu značajnu eskalaciju tenzija", istakao je portparol Kremlja, prenosi agencija Reuters.
Litvanija i njena pozicija prema Rusiji
Litvanija, članica Evropske unije i NATO-a, direktno graniči s Rusijom i njenim bliskim saveznikom Bjelorusijom. Od 2019. godine Sjedinjene Američke Države u toj zemlji, u okviru rotacijskih misija, drže oklopni bataljon od oko 1.000 vojnika, pri čemu se pripadnici snaga redovno mijenjaju svakih nekoliko mjeseci.
Izmjena zakona koji zabranjuje nuklearno oružje na litvanskoj teritoriji zahtijeva dvotrećinsku većinu glasova u dva uzastopna parlamentarna glasanja. Ukoliko bude usvojena, ta odluka bi ukinula zabranu koja je na snazi više od tri decenije, od trenutka kada se Litvanija odvojila od Sovjetskog Saveza.
Širi geopolitički kontekst
Potez litvanskih vlasti dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Rusije i zemalja NATO-a na istočnom krilu alijanse. Baltičke države, uključujući Litvaniju, Letoniju i Estoniju, već godinama izražavaju zabrinutost zbog ruske vojne prisutnosti u blizini njihovih granica, dok Moskva s druge strane upozorava na širenje vojne infrastrukture NATO-a prema svojim granicama.
- Litvanija graniči s Rusijom i Bjelorusijom
- SAD od 2019. godine drži rotacijski bataljon vojnika u zemlji
- Za konačnu izmjenu zakona potrebno je još jedno parlamentarno glasanje
Daljnji razvoj situacije zavisiće od ishoda drugog glasanja u litvanskom parlamentu, kao i od eventualnih koraka Washingtona u pogledu najavljene vojne baze.
