Dok su pčelari u Hercegbosanskoj županiji tokom ljeta upozoravali na slab prinos meda zbog dugotrajne suše i nepovoljnih vremenskih uslova, livanjski franjevac fra Goran Barešić ove je godine ostvario znatno bolji rezultat. Iz svojih 45 košnica izvrcao je oko 1.300 kilograma meda, a za kvalitet svog proizvoda osvojio je i zlatno priznanje.
Pčelari iz Livna i Tomislavgrada su već u avgustu upozoravali na posljedice suše, navodeći da su pojedini proizvođači dobijali svega dva do tri kilograma livadskog meda po košnici. Fra Goran ne poriče da je godina bila nepovoljna za pčelarstvo, ali uprkos tome ostvario je rezultat koji smatra vrlo dobrim čak i za uspješnije sezone.
Kvalitet matice kao ključ uspjeha
Razlog svom uspjehu fra Goran vidi ponajprije u kvalitetu pčelinjih matica, čijem je uzgoju posljednjih godina posvetio posebnu pažnju.
Matica je sve - istakao je fra Goran, objašnjavajući da o njenom kvalitetu uveliko zavisi razvoj i snaga pčelinje zajednice, a time i mogućnost ostvarivanja dobrih prinosa meda.
Važnu ulogu u tome imala je saradnja sa dugogodišnjim livanjskim pčelarom Zoranom Sušom. Zajedno su prije dvije godine iz Austrije nabavili selekcionirane matice, odabrane prema poželjnim naslijeđenim osobinama poput manje sklonosti rojenju, mirnoće pčela i sposobnosti zajednice da prikupi veće količine meda.
Fra Goran objašnjava da upravo rojenje može biti jedan od uzroka slabijih prinosa. Kada dio pčela napusti košnicu, zajednica gubi snagu potrebnu za prikupljanje nektara, posebno ako se to desi neposredno prije glavne medonosne paše. Nakon nabavke matica iz Austrije, nastavili su njihov uzgoj u pčelinjaku u mjestu Lištani, relativno izolovanom od drugih pčelinjaka, kako bi osigurali povoljnije uslove za oplodnju novih matica.
Razlika u prinosima tokom ovogodišnje suše bila je upečatljiva. Zajednica sa selekcioniranom maticom donijela je čak 80 kilograma meda i nije se rojila, dok je druga, sa uobičajenom maticom, prikupila jedva dovoljno za vlastite potrebe i pritom se izrojila.
Briga o pčelama prije profita
Fra Goran naglašava da pčelarstvo, uprkos svim naporima, ostaje nepredvidivo zanimanje, te da ni primjena istih postupaka ne garantuje jednak rezultat svake godine.
- Jedne godine se postižu odlični rezultati
- Naredne godine, uz iste postupke, prinosa može i ne biti
- Kvalitet matice presudno utiče na stabilnost prinosa
Pored nastojanja da poveća prinose, fra Goran posebnu pažnju posvećuje zdravlju pčela i kvalitetu meda. Jedan od izazova u pčelarstvu predstavlja varoa, nametnik protiv kojeg se obično koriste hemijski preparati. Fra Goran, međutim, izbjegava hemijska sredstva i pčele tretira biljnim preparatima.
Pravimo čaj od pelina i borovih iglica, to kuhamo i taj čaj dajemo pčelama - objašnjava fra Goran.
Takav pristup povezuje sa svojim shvatanjem pčelarstva, u kojem briga o pčelinjim zajednicama ima prednost pred samom količinom proizvedenog meda.
Pčelari se brinu da su pčele dobro, pa ako donesu nešto, dobro je. A ako ne donesu, nek' one imaju za sebe, i to je to - kaže fra Goran.
Od amatera do osvajača zlatnih medalja
Zanimljivo je da se fra Goran pčelarstvom bavi tek četiri godine. Prije toga, kako sam priznaje, nije imao nikakvo iskustvo sa pčelama. Prve korake napravio je uz pomoć Josipa Gele, koji ga je upoznao sa osnovama pčelarstva, nakon čega je nabavio osam košnica.
Znanje je postepeno nadograđivao vlastitim iskustvom i savjetima iskusnijih pčelara, što je rezultiralo brojnim priznanjima. Od početka bavljenja pčelarstvom, svake je godine osvajao zlatnu medalju na ocjenjivanjima kvaliteta meda.
Iako je ove godine imao oko 120 košnica, med je vrcao samo iz 45, dok su ostale uglavnom služile za uzgoj matica i razvoj mladih pčelinjih zajednica. Iskustvo sa selekcioniranim maticama uvjerilo ga je da za dobar prinos nije neophodno imati veliki broj košnica, pa ubuduće planira smanjiti pčelinjak na najviše 50 košnica i više se fokusirati na kvalitet pčelinjih zajednica nego na njihov broj.
