U Istočnom Sarajevu ove sedmice izbio je novi propagandni sukob, ovaj put kroz plakate i grafite kojima se razmjenjuju optužbe za ratne zločine. Sve je počelo postavljanjem plakata s likom bivšeg predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, koji je preminuo prije tačno 23 godine, 19. oktobra 2003. godine.
Na plakatima, ispisanim ćirilicom i na engleskom jeziku, stajalo je da "krvave ruke nisu oprane smrću niti su odgovorni za zločine nad srpskim narodom zaboravljeni". Dan nakon što su plakati postavljeni, na jednoj zgradi u Istočnom Sarajevu, preko oslikane zastave Republike Srpske, osvanuo je grafit s natpisom "genocidaši".
Reakcije lokalnih vlasti
Ko stoji iza postavljanja plakata za sada nije poznato, no lokalni zvaničnici iz Republike Srpske otvoreno su podržali njihovo postavljanje. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, član vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio je da ne zna ko je autor plakata, ali da podržava takvu akciju.
"Ako je to neko postavio, svaka mu čast", izjavio je Ćosić, dodajući da Izetbegovića smatra odgovornim za sve loše što se dogodilo Srbima.
Ćosić je posebno kritizirao Izetbegovića zbog, kako tvrdi, odbijanja mirovnog plana po kojem je BiH trebala ostati u okviru krnje Jugoslavije. Na postavljanje plakata reagovalo je komunalno redarstvo, ali tek nakon prijave kompanije vlasnika reklamnih panoa, nakon čega su neki plakati uklonjeni.
Različit tretman incidenata
Za razliku od reakcije na plakate, na grafit "genocidaši" odmah je reagovala lokalna policija, koja je provela uviđaj u potrazi za počiniteljima. Mediji bliski vlastima Republike Srpske, uključujući javni servis RTRS, incident su objavili pod naslovom "Teške uvrede srpskom narodu".
Postavljanje plakata protiv Izetbegovića osudili su Memorijalni centar u Sarajevu i omladina Stranke demokratske akcije (SDA).
Sukob porukama traje od 2023. godine
Ovakva vrsta propagandnog sukoba između Sarajeva i Istočnog Sarajeva nije nova pojava. Počela je 2023. godine, kada su na prilazima glavnom gradu BiH postavljene table dobrodošlice koje podsjećaju da je Sarajevo tokom rata bilo pod opsadom dužom od 1675 dana.
Gradska uprava Istočnog Sarajeva tada je odgovorila postavljanjem vlastitih tabli na ulazima u grad, na kojima je pisalo da tu živi "175 hiljada Srba koji su morali napustiti Sarajevo". Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, tadašnje vodstvo bosanskih Srba prisililo je stanovnike sarajevskih predgrađa koja su pripala Federaciji BiH da napuste svoje domove, nakon čega je na području Lukavice započela izgradnja novog grada sa ciljem održavanja etničke podjele duž granice između dva entiteta.
