Deveti novembar obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, u znak sjećanja na Kristalnu noć iz 1938. godine, kada su nacisti organizovali masovni pogrom nad Jevrejima širom Njemačke i Austrije. Više od osam decenija kasnije, postavlja se pitanje koliko mladi u Bosni i Hercegovini zapravo znaju o tom mračnom periodu evropske historije i koliko su sposobni prepoznati savremene oblike fašizma i antisemitizma.
Razgovori sa studentima u Sarajevu pokazuju da je znanje o ovim temama prisutno, ali nedovoljno produbljeno. Studentica Ajna Goralija istakla je da su mladi kroz obrazovni sistem stekli osnovno znanje, ali da je ono nedovoljno za potpuno razumijevanje ozbiljnosti fašizma i antisemitizma.
Obrazovanje koje slabi s godinama
Prema iskustvima studenata, najviše pažnje temi Holokausta i fašizma posvećuje se u osnovnoj školi, dok se u srednjoškolskom i fakultetskom obrazovanju ta tema gotovo potpuno gubi iz fokusa, osim u slučaju društvenih smjerova.
- U osnovnoj školi tema se obrađuje najdetaljnije
- U srednjim školama zavisi od smjera obrazovanja
- Na fakultetima se tema gotovo uopšte ne spominje
Dio studenata priznaje i da im same teme djeluju dosadno jer se, kako kažu, ne odnose direktno na njihovu svakodnevicu.




