Semir Džebo, postdoktorski istraživač u Centru za društveno-pravne studije Univerziteta Oxford, upozorio je da Milorad Dodik svojim stalnim napadima na nove izborne tehnologije zapravo priprema teren za moguće odbijanje rezultata izbora zakazanih za 4. oktobar. U intervjuu za European Center for Populism Studies (ECPS), Džebo je govorio o nacionalizmu, secesionizmu i položaju Bosne i Hercegovine, koju opisuje kao državu "stabilne nestabilnosti".
Prema njegovoj ocjeni, Dejtonski mirovni sporazum je uspio osigurati mir, ali se pokazao znatno slabijim kao demokratski ustavni okvir. Istraživač smatra da predstojeći izbori nadilaze uobičajenu borbu za vlast.
"Koja god koalicija bude formirana nakon izbora 4. oktobra, to je na neki način i izbor o samoj državi. Pomalo je poput de facto referenduma o tome kakvu ćemo koalicionu strukturu imati nakon izbora", rekao je Džebo.
Dodik kao sijač sumnje u nove tehnologije
Posebno upozorenje istraživača odnosi se na odnos prema novim izbornim tehnologijama koje uvodi Centralna izborna komisija. Džebo navodi da Dodik ono što bi trebalo predstavljati tehničku zaštitu od izborne prevare prikazuje kao pokušaj stranog nametanja i manipulacije.
"Dodik je već posijao sjeme svojim komentarima o novoj tehnologiji, da međunarodna zajednica to radi kako bi prevarila SNSD i njega, i da je to zapadno sredstvo prevare, kako ga naziva", naveo je Džebo.
Takva retorika, upozorava istraživač, nosi rizik unaprijed pripremljenog neprihvatanja izbornog ishoda, posebno putem medija pod uticajem SNSD-a. BiH smatra izrazito ranjivom na dezinformacije zbog fragmentiranog medijskog prostora, velikog dosega medija iz Srbije i Hrvatske, te oslanjanja građana na društvenu mrežu Facebook.
Birači Dodika vide kao dio elite, a ne kao borca protiv nje
U svom istraživanju, Džebo je ustanovio da podrška secesiji u Republici Srpskoj nije prvenstveno povezana s populističkim stavovima, već s etnonacionalnom identifikacijom, lošim odnosima među zajednicama i ekonomskim nezadovoljstvom.
- Oni koji imaju izražene populističke stavove pokazuju manju podršku i Dodikovoj stranci i secesiji
- Dugogodišnja vlast SNSD-a slabi uvjerljivost Dodikovog predstavljanja kao borca protiv elite
- Građani nezadovoljni elitama uglavnom samog Dodika doživljavaju kao dio te elite
Džebo ovu strategiju naziva "populistički secesionizam", gdje se lider predstavlja kao utjelovljenje volje naroda, a protivnici, bilo opozicija u RS-u, bošnjačke elite u Sarajevu ili međunarodna zajednica, kao nelegitimne sile.
"Neka neslaganja o kojima bi se moglo raspravljati dobijaju moralnu dimenziju koja ih pretvara u izdaju. To gotovo onemogućava bilo kakav kompromis", objasnio je Džebo.
Put naprijed vodi kroz postepene reforme
Istraživač ne očekuje ni skori politički dogovor ni raspad države. Smatra da je najizgledniji put postepeno približavanje članstvu u Evropskoj uniji, kroz provođenje presuda iz Strazbura i jačanje kapaciteta države putem reformske agende.
Posebno ističe značaj ekonomije, budući da je u njegovom istraživanju ekonomsko nezadovoljstvo bilo drugi najsnažniji pokretač secesionističkih stavova, odmah iza pristrasnosti prema vlastitoj etničkoj grupi.
"Poboljšanje ekonomskih uslova trebalo bi biti prioritet i domaćih političara i međunarodne zajednice. To ima potencijal da proizvede veoma pozitivne učinke na društvenu koheziju i međunacionalne odnose", zaključio je Džebo.
