Jovino Modesto, penzionisani zidar iz sjevernog dijela brazilskog grada Sorocabe u saveznoj državi São Paulo, pronašao je neobičan način da izgradi dom bez skupih materijala. Umjesto cigli, koristio je prazne kartone od trajnog mlijeka koje je mjesecima skupljao iz smeća po cijelom kvartu.
Za svega osam mjeseci sakupio je više od 4.000 kartona i od njih napravio zidove kuće sa dvije prostorije, ukupne površine oko 50 kvadratnih metara. Priču o neobičnom projektu prvi put je prikazala emisija SP no Ar televizije Record, a kasnije su je prenijeli i brojni brazilski portali.
Kako karton postaje građevinski materijal
Prema dostupnim opisima, Modesto je kartone koristio kao ispunu u zidovima, pri čemu je aluminijska strana ambalaže bila okrenuta prema vani. Od kiše, sunca i mehaničkih udara zidove štite malter, žbuka i krov kuće.
Jair Molina, inženjer iz Udruženja inženjera i arhitekata Sorocabe, objasnio je da sloj aluminija na vanjskoj strani kartona djelomično odbija toplotno zračenje, što doprinosi boljoj termoizolaciji objekta. Sam Modesto je za televiziju Record potvrdio da je unutrašnjost kuće prijatna čak i kada vani temperature dostižu 30 stepeni.
Unutra je prijatno i kada napolju sunce prži na 30 stepeni, izjavio je Jovino Modesto za televiziju Record.
Od čega se sastoji jedan karton i koliko traje kuća
Prema podacima kompanije Tetra Pak, prosječna ambalaža za mlijeko sastoji se od oko 70 posto kartona, 25 posto plastike i pet posto aluminija. Tanki sloj aluminija štiti sadržaj od kisika i svjetlosti, dok vanjski sloj plastike spriječava prodor vlage.
Inženjer čije ime nije navedeno u izvještajima procijenio je da bi ovakva kuća, uz redovno održavanje, mogla trajati i do sto godina. Ključni uslov je zaštita od vode, jer je vlaga najveći neprijatelj kartonske konstrukcije, posebno ako dođe do oštećenja na krovu ili pukotina u malteru.
Industrijska primjena recikliranog kartona
Ono što je Modesto radio ručno, pojedine kompanije već rade industrijski. Prema katalogu Tetra Paka, brazilska firma Ibaplac proizvodi crijep i ploče od reciklirane ambalaže, novozelandsko-australska saveBOARD pravi ploče koje mogu zamijeniti šperploču i OSB, dok švedska Recoma koristi isti materijal za građevinske ploče.
Zanimljivo je i poređenje koliko vremena treba prosječnoj porodici da skupi ovakvu količinu ambalaže. Ako bi porodica svaki dan trošila jedan litar mlijeka u kartonskoj ambalaži, za 4.000 kartona bilo bi potrebno gotovo 11 godina. Modesto je tu količinu, zahvaljujući prikupljanju po cijelom susjedstvu, obezbijedio za samo osam mjeseci, a u trenutku snimanja imao je spremljenu i dodatnu hiljadu kartona za proširenje kuće.
Stručnjaci ipak upozoravaju da ovakva gradnja nije preporučljiva bez prethodne stručne procjene temelja, nosive konstrukcije i hidroizolacije, bez obzira na to koliko je materijal jeftin i dostupan.
