Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine zvanično je potvrdila rezultate posljednjih izbora, a raspodjela mandata jasno pokazuje da ključne poluge vlasti i dalje ostaju u rukama prepoznatljivih, starih stranačkih struktura. Iako su se pojavile i neke nove snage na sceni, analitičari ne očekuju značajnije promjene u radu buduće koalicije u odnosu na protekle četiri godine.
Iako su građani kroz izbore za Predsjedništvo BiH poslali mješovite poruke, državni parlament će u naredne četiri godine biti duboko polarizovan. Čak 42 mandata u Predstavničkom domu podijeliće 16 političkih subjekata, pri čemu je SDA osvojila devet mandata, SNSD šest, SDP BiH pet, HDZ BiH sa partnerima četiri, dok je Stranka za BiH (SBiH) osvojila tri mandata.
Stare strukture i dalje drže ključ vlasti
Prema riječima novinara Amira Sužnja, male su šanse da nove političke stranke donesu bilo kakvu promjenu na političkoj sceni BiH.
"Znamo njihove domete, njihove stvarne namjere i da ne možemo očekivati ništa novo. Da li će neke nove političke stranke, male, na neki način biti dopuna toj koaliciji i donijeti nešto novo, vrlo je teško očekivati jer one, praktično, nemaju političku moć ni na osnovu izbornih rezultata, ni na osnovu njihove stvarne snage da nešto promijene u BiH", rekao je Sužanj.
Okosnicu buduće vlasti, prema trenutnim procjenama, čine SNSD, HDZ i SDA. Za stabilnu većinu, međutim, potrebno je obezbijediti dodatnu podršku. Dok SDA razmatra mogućnost saradnje sa SBiH i DF-om ili SDP-om, HDZ i SNSD nisu naklonjeni prvoj opciji. Nezvanično, HDZ više naginje saradnji sa SDP-om.
Dennis Gratz iz Demokratske fronte (DF) ističe da proces formiranja vlasti neće biti jednostavan.
"Ne očekujem da će to ići glatko. Ići će vrlo sporo, biće mukotrpno, kao i svaki put do sada nakon svih izbora. Mislim da su se na nivou Kantona Sarajevo i drugih kantona stvari iskristalisale, a ondje gdje to bude uslovljeno ustavnim inženjeringom gospodina Šmita, koji je napravio jednu utakmicu u kojoj HDZ ima jednog više", istakao je Gratz.
Američki stav kao prepreka za SBiH
Iako je Stranka za BiH ostvarila zapažen izborni rezultat, problem predstavlja njen odnos prema projektu Južne interkonekcije, zbog čega je Sjedinjene Američke Države ne vide kao pouzdanog partnera u vlasti.
"Zbog njenog odnosa, odnosno protivljenja Južnoj interkonekciji, na način na koji to Amerikanci vide, to bi moglo da bude jedan veliki problem za SBiH i ne znam kako će se ta priča završiti. Taj američki stav nije takav da bi se tek tako moglo preko njega preći", smatra Sužanj.
S obzirom na to da SNSD sa koalicionim partnerima ima jednog poslanika više u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, te 34 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, što je ključno za izbor delegata u Dom naroda, u postizbornoj matematici se bez ove stranke ne može.
Opozicija u Republici Srpskoj razmatra saradnju
Pitanje da li će opozicija u Republici Srpskoj prihvatiti poziv lidera SNSD-a na zajedničko djelovanje na nivou institucija BiH ostaje otvoreno. Državni parlamentarac Milorad Kojić izjavio je za BHRT:
"To sad možemo da predviđamo, ali mi zajedno s koalicionim partnerima i još određenim situacijama možemo da i bez PDP-a i bez SDS-a imamo četiri delegata u Domu naroda."
Opozicija u Domu naroda, s druge strane, računa na dva delegata. Iako zvaničnog poziva od strane Milorada Dodika nije bilo, u Pokretu Sigurna Srpska ne isključuju mogućnost razgovora. Mirna Savić-Banjac iz ove stranke pojasnila je njihov stav:
"Mi, kao Pokret sigurna Srpska, smo tako radili i nastavićemo da radimo, kada je riječ o nekim nacionalnim politikama, da nikad tu nećemo biti upitni ni sporni, da se, apsolutno, ne radi ni o kakvom formiranju vlasti, niti o podjeli pozicija."Analitičari se slažu da će formiranje vlasti, koje će biti intenzivirano nakon konstituisanja Predsjedništva i entitetskih parlamenata, u konačnici zavisiti od podjele funkcija, koja tradicionalno kreira parlamentarnu većinu u Bosni i Hercegovini.
