Nekadašnja predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić, koju je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu osudio za ratne zločine, preminula je u četvrtak u Beogradu u 96. godini života, potvrdili su izvori bliski porodici.
Plavšić je pred Haškim tribunalom priznala krivicu za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, što je kvalificirano kao zločin protiv čovječnosti. Na osnovu tog priznanja, 2003. godine osuđena je na 11 godina zatvora.
Put od akademske karijere do politike
Prije ulaska u politiku, Plavšić je bila ugledna jugoslovenska i srpska biohemičarka, univerzitetska profesorica i dekanica. Na demokratskim izborima 1990. godine izabrana je za srpsku članicu kolektivnog Predsjedništva tadašnje SR Bosne i Hercegovine.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini obavljala je dužnost potpredsjednice Republike Srpske, a ostala je zapamćena po izrazito rasističkim nastupima i nacionalističkoj retorici. U septembru 1996. godine, nakon povlačenja Radovana Karadžića, preuzela je predsjedničke ovlasti, a potom je na izborima izabrana za predsjednicu ovog bosanskohercegovačkog entiteta, funkciju koju je obavljala do 1998. godine.
Suđenje pred Haškim tribunalom
Plavšić se 2001. godine dobrovoljno predala Haškom tribunalu. Optužnica podignuta protiv nje 7. aprila 2000. godine teretila ju je za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima, te teška kršenja Ženevske konvencije počinjena 1991. i 1992. godine u Bosni i Hercegovini.
Nakon odslužene dvije trećine kazne u Švedskoj, Plavšić je puštena na slobodu krajem oktobra 2009. godine, od kada je živjela u Beogradu.
Prema navodima Radiotelevizije Srbije, pokop Biljane Plavšić trebao bi se održati u Banjoj Luci.
