Evropski kontinent suočava se s razornom sušom uzrokovanom višemjesečnim nedostatkom padavina i ekstremnim ljetnim temperaturama. Prema procjenama ekonomskih i klimatskih stručnjaka, ukupne godišnje štete od suša i vrućina u Evropi mogle bi do 2029. godine dostići čak 126 milijardi eura.
Najteže su pogođeni ključni riječni tokovi, prije svega Dunav i Rajna, čiji su vodostaji pali na historijske minimume nakon izuzetno sušnog perioda između aprila i juna, koji je zahvatio područja od Portugala do juga Finske.
Prazna korita rijeka i presušena alpska jezera
U srbijanskom Apatinu vodostaj Dunava pao je na čak -84 centimetra, dok su pojedina alpska jezera u potpunosti ostala bez vode. Jezero Brenets, na granici Švicarske i Francuske, gotovo je u potpunosti presušilo, zbog čega je plovidba obustavljena prije sedam dana.
"Zabrinut sam, ovo su nepogode koje nismo mogli ni zamisliti. Očekivali smo mnogo toga, ali ne i suše u ovako brzom slijedu. Nemoćni smo pred ovakvim klimatskim promjenama", izjavio je Yvan Durig, mještanin švicarskog naselja Les Brenets.
Udari na poljoprivredu, industriju i riječni transport
Posljedice suše osjete se u gotovo svim privrednim sektorima širom kontinenta:
- Poljoprivredni gubici: Francuska se suočava s rizikom najlošijeg uroda kukuruza u posljednjih 50 godina, dok je Španija uvela stroga ograničenja vode za navodnjavanje.
- Kriza s vodoopskrbom: Nizozemska je uvela vanredne mjere zbog nestašice vode, dok je na sedam grčkih otoka proglašeno vanredno stanje.
- Zastoj njemačke industrije: Pad vodostaja Rajne onemogućio je normalan teretni transport, a fabrike su primorane smanjivati proizvodnju. Ekonomisti upozoravaju da bi zastoj plovidbe mogao smanjiti njemački privredni rast za 0,2 postotna boda.
Rajna predstavlja ključnu privrednu žilu kucavicu koja povezuje industrijska središta Švicarske, Njemačke i Nizozemske s lukom u Rotterdamu, najvećom u Evropi, zbog čega se prekid transporta direktno odražava na cjelokupno evropsko tržište.
Zašto rijeke ostaju bez vode?
Klimatolozi ističu da su visoke temperature postale primarni pokretač sušnih perioda, jer zagrijana atmosfera poput spužve izvlači vlagu iz tla, rijeka i jezera.
"Ovo više nije nova normalnost, ovo je jasan trend koji će se i u budućnosti nastaviti pogoršavati", upozorava klimatolog Stefan Rahmstorf iz Potsdama.
Uzrok dramatično niskog vodostaja Rajne pojasnio je i biolog Thorsten Rennebarth s Instituta za istraživanje jezera u Kelnu: "Obično su vodostaji niski zimi, a visoki ljeti jer se rijeka napaja topljenjem snijega s Alpa. Međutim, protekle zime na Alpama je bilo izuzetno malo snijega, pa sada izostaje priljev vode koji bi održao rijeku plovnom."
Prema nalazima naučne mreže World Weather Attribution, sam manjak padavina nije bio presudan, već su učestali i dugotrajni toplotni valovi direktno spržili prirodne rezerve vode širom kontinenta.
